Crna Gora suočava se s jednim od najvećih obrazovnih skandala u svojoj novijoj historiji. Prema podacima objavljenim za portal RTCG, od početka godine podneseno je čak 66 krivičnih prijava zbog sumnje na falsifikovane obrazovne isprave — gotovo duplo više nego tokom cijele prošle godine, koja je već bila rekordna po broju otkrivenih neregularnosti.
Samo prošle godine evidentirane su 38 prijave, i to za različite nivoe obrazovanja: od osnovnog i srednjeg, pa sve do univerzitetskih diploma. Tendencija rasta jasno pokazuje da je problem sistemski i duboko ukorijenjen u javnom sektoru.
Zarija Pavićević iz organizacije Alternativa Crna Gora upozorava da je falsifikovanje diploma postalo jedan od najopasnijih oblika korupcije.
– Falsifikovane diplome direktno ruše meritokratiju, urušavaju institucije i podrivaju povjerenje građana. Teško je danas pronaći instituciju u kojoj ne postoji makar sumnja u vjerodostojnost dijela zaposlenih – kaže Pavićević.
Prema njegovim riječima, posebno je zabrinjavajuće što se ovaj problem najviše odnosi upravo na javni sektor – državne službe, uprave, pa čak i medijske kuće, uključujući javni servis.
– Ljudi sa spornim biografijama nerijetko pokušavaju zadržati pozicije putem obmana i manipulacija. To je jedna od najvećih prijetnji društvu danas, jer se sistem često ponaša kao zaštitnik takvog kadra – dodaje on.
Iako u Crnoj Gori ne postoji jedinstven i zvaničan registar lažnih diploma, procjene nevladinog sektora ukazuju da je više od 25.000 zaposlenih u javnom sektoru steklo sumnjive obrazovne isprave.
Samo u Osnovnom državnom tužilaštvu Podgorica otvoreno je 70 predmeta, što jasno pokazuje razmjere skandala. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je to samo mali dio ukupnog problema.
– Zna se da veliki broj slučajeva nikada ne dođe do tužiteljstva. Ovo je tek vrh ledenog brijega – ističe Pavićević.
U pokušaju da zaustavi inflaciju diplomanata iz problematičnih obrazovnih ustanova, Vlada Crne Gore nedavno je privremeno obustavila priznavanje diploma stečenih na Visokoj školi za uslužni biznis u Istočnom Sarajevu – Sokolac.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija navodi da je broj diploma iz oblasti sigurnosti, koji stižu iz ove ustanove, apsolutno nesrazmjeran broju studenata koji te studije završavaju u Crnoj Gori.
U junu ove godine stupio je na snagu i novi Zakon o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, koji postavlja strožije kriterije za nostrifikaciju, a sve u cilju suzbijanja zloupotreba i sprječavanja zapošljavanja osoba sa nezakonito stečenim kvalifikacijama.
Podsjećamo, Crna Gora je već prošle godine privremeno obustavila priznavanje diploma sa više fakulteta iz Bosne i Hercegovine, koji su bili obuhvaćeni istragama zbog sumnji na organizovanu prodaju diploma.
Skandal sa više od 25.000 lažnih diploma nije samo administrativni propust — to je duboka rana na sistemu vrijednosti Crne Gore.
Crna Gora je, čini se, tek na početku dugog procesa čišćenja sistema. A društvo s pravom postavlja pitanje: Ko je sve godinama zatvarao oči pred epidemijom falsifikovanih diploma?