Na planini Rogozna, koja se nalazi na granici između Srbije i Kosova, započeta su detaljna geološka istraživanja za koja se procjenjuje da bi mogla otkriti više od 150 tona zlata. Istraživanja sprovodi kompanija „Zlatna reka Resources“, podružnica australske kompanije „Strickland“, koja je dobila dozvolu od Ministarstva rudarstva i energetike Srbije za izvođenje ovih istraživanja.
Potencijalno blago skriveno ispod Rogozne
Prema podacima do kojih su istraživači do sada došli, pretpostavlja se da ovaj lokalitet sadrži oko 5,44 miliona unci ekvivalenta zlata. Kada se ova količina prevede u uobičajene mjere za zlato, dolazi se do procjene od oko 154 tone dragocjenog metala. Ove brojke, iako još uvijek nisu potvrđene, predstavljaju veliki potencijal za dalji razvoj rudarske industrije u Srbiji.
Dug put od istraživanja do eksploatacije
Istraživački radovi na Rogozni traju već nekoliko decenija, sa prvim ozbiljnim istraživanjima koja su sprovedena 1984. godine. Projekat je reaktiviran 2004. godine, a trenutna istraživanja vode se od jula 2020. godine. Kompanija „Zlatna reka Resources“ planira da do septembra 2026. godine završi prvu fazu istraživanja, nakon čega bi mogla tražiti produženje istražnog perioda.
„Ukoliko ispunimo sve obaveze prema Ministarstvu rudarstva i energetike, a rezultati istraživanja budu pozitivni, postoji mogućnost dobijanja eksploatacione dozvole najranije sredinom 2030. godine“, navode iz kompanije.
Skepticizam stručnjaka i ministarstva
Iako su najnoviji rezultati ohrabrujući, stručnjaci su oprezni. Ministarstvo rudarstva i energetike ističe da istražna prava ne znače i eksploataciju, te da je put od istraživanja do otvaranja rudnika dug i pun izazova. Nakon završetka istraživanja, ako rezultati pokažu da se detektovana količina rude može definisati kao bilansna, Ministarstvo izdaje rješenje o utvrđenim rezervama, što je ključni korak ka daljoj eksploataciji.
Zamjenik direktora Geološkog zavoda Srbije, Predrag Mijatović, izjavio je da je proces dobijanja konačne dozvole za eksploataciju zlata složen i zahtijeva detaljnu analizu. „Prave količine zlata mogu se saopštiti tek kada se istraživanje u potpunosti završi i kada se izradi elaborat o rezervama“, napomenuo je Mijatović.
Šta dalje?
Sljedeći korak u ovom procesu je verifikacija rezultata od strane državne komisije za rezerve. Ukoliko se potvrde rezerve zlata na Rogozni, ovo područje bi moglo postati jedno od najvažnijih rudnih nalazišta u regiji. Ipak, ostaje da se vidi da li će ove nade biti potvrđene ili će Rogozna ostati još jedan primjer neostvarenih očekivanja.
Ovaj članak nudi pogled na potencijalno značajan rudarski poduhvat u Srbiji, ali istovremeno upozorava na složenost i izazove koji prate ovakve projekte. Prije nego što se može govoriti o rudniku zlata, potrebno je preći dug put od istraživanja do verifikacije, a zatim i do same eksploatacije.