Bila je to 1997. godina. Rata nije bilo već dvije godine, ali tih dana u Srebrenici je sve još podsjećalo na pokolj, na genocid počinjen nad Bošnjacima tog kraja.
S Pala i iz Istočnog Sarajeva u Srebrenicu se sjatila teška mehanizacija s ciljem da ukloni ostatke Čaršijske džamije, zdanja čija je gradnja počela 1988, ali koja zbog početka rata nikad nije završena. No, i takva je Bošnjacima služila za vjerske obrede, a djeci za vjerske aktivnosti.
Sve dok 1995. nedovršena džamija nije minirana.
Zbrisali je ljudi ‘bez lica’
Objekat je srušen, a s lica zemlje dvije godine poslije zbrisale su ga teške mašine kojima su upravljali ljudi “bez lica”, u uniformama i s maskama na glavama, te ih izmjestili na nepoznatu lokaciju.
Sada je službeno potvrđeno: ostaci su u srebreničkoj Ulici maršala Tita, pored Zvorničkog marketa, gdje su ovih dana pokrenuti građevinski radovi na izgradnji garaže.
“Prije nekoliko godina saznali smo gdje su ostaci minirane džamije. Rečeno nam je da su bačeni u provaliju i da su ih prekrili gomilama zemlje. No, da tako kažem, čekali smo neka bolja vremena da pokrenemo pitanje iskopavanja. Da smo imali tačnu informaciju pokazalo se kada su pokrenuti radovi na izgradnji gradske garaže, u neposrednoj blizini zgrade Opštine Srebrenica”, kaže Alija Tabaković, delegat u Vijeću naroda bh. entiteta Republika Srpska.
Tonama teški komadi betona od kupole i oko kupole džamije na prostoru su parkinga u blizini kružnog toka i mjesta na kojem su lijepljeni plakati osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koga je međunarodni sud proglasio krivim za genocid.
Upravo je on, kako kaže Tabaković, 1995. godine, po upadu srpske vojske u Srebrenicu, naredio da se sa džamije skine bajrak.
No, ispostavilo se da pokolj Bošnjaka i miniranje džamije nisu bili dovoljni jer su, kako kaže Tabaković, lokalnim i entitetskim vlastima smetali čak i ostaci srušenog objekta.
“Iz dokumenta iz 1997. vide se instrukcije Ministarstva Republike Srpske i zaključci Opštine Srebrenica o provođenju rušenja objekata koji narušavaju ‘sigurnost’ građana, među kojima je stari zanatski centar Srebrenica, razni objekti iz užeg jezgra grada te ostaci svih džamija u Srebrenici. Naveli su da su ostaci džamije predstavljali opasnost za stanovnike, što nije bilo tačno, jer nisu bili prijetnja nikome”, nastavlja Tabaković, te dodaje da je uklanjanje ostataka džamije imalo sasvim drugačiji cilj.
“Radilo se o namjeri uklanjanja posljednjih tragova onog što asocira na Bošnjake i želji da se ‘odstrani ta bruka i sramota za mirno srpsko stanovništvo u Srebrenici’. Jer, mogli su međunarodni zvaničnici vidjeti tu tužnu sliku srušene džamije, koja asocira na Bošnjake”, tvrdi Tabaković.
‘Opomena za buduće generacije’
Dodao je da ostaci džamije nisu jedino što je uklonjeno naredbom vlasti RS-a, te da su na meti bili i objekti koji su pripadali Bošnjacima. Također, radilo se i na, kako kaže, “čišćenju” ulice koja nosi ime po grčkim dobrovoljcima, koji su se u ratu u Bosni i Hercegovini priključili Vojsci RS-a.
Medžlis Islamske zajednice Srebrenica izražavao je nadu da će dijelovi džamije biti nađeni, te da će poslužiti kao eksponat koji će biti postavljen pored obnovljene džamije.
“Islamska zajednica ima namjeru uključiti se u proces, da nadzire radove, kako bi se vidjelo šta se sve tu nalazi. I ta džamija je pretrpjela posljedice genocida. Potrebno je izuzeti vrijedne dijelove, zaštititi ih i prebaciti u obnovljenu srebreničku džamiju kako bi sve bilo sačuvano. Neka to bude opomena budućim generacijama da se zločin urbicida i genocida nikada i nikome ne ponovi”, kaže Tabaković.
Izvor: Al Jazeera
