Prvi pacijent iz Srbije sa dijagnozom malignog melanoma otputovao je u Moskvu kako bi započeo primanje ruske personalizirane mRNK vakcine protiv raka – terapije koja je tek nedavno zvanično odobrena za kliničku primjenu. Vijest je potvrdio profesor dr Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu.
Rusko Ministarstvo zdravlja prije nekoliko dana dalo je zeleno svjetlo za primjenu nove generacije personalizovanih vakcina koje koriste mRNK tehnologiju u borbi protiv najagresivnijih tumora.
- „Ponosan sam što je Srbija među prvim zemljama koja je poslala pacijenta u Moskvu odmah po odobrenju terapije. U pitanju je revolucionaran pristup za četiri najteža karcinoma – pluća, bubrega, pankreasa i maligni melanom“, rekao je prof. dr Jakovljević.
Pacijent koji je poslat u Moskvu upravo se suočava sa malignim melanomom, jednim od najopasnijih oblika raka kože. Prema riječima profesora, Rusi su postavili izuzetno stroge kriterijume – kandidati moraju prethodno proći sve dostupne terapije, uključujući i imunoterapiju.
- „Tek kada medicina iscrpi sve standardne modalitete liječenja, pacijent može konkurisati za ovu terapiju. To je posljednja šansa, posljednja karta“, objašnjava Jakovljević.
U razvoju ove mRNK vakcine učestvuje i naučni tim Sečenov univerziteta u Moskvi, najstarije medicinske ustanove u Rusiji. Tim vodi profesor Sergej Boljević – porijeklom iz Crne Gore, jedan od vodećih patologa i član međunarodnih stručnih savjeta.
- „Sa profesorom Boljevićem sarađujem godinama. On me je uključio u Naučni savjet koji radi na razvoju ove tehnologije. Naša saradnja dala je mnogo rezultata, među njima i veliki broj zajedničkih radova, kao i dolazak ruskih postdiplomaca u Kragujevac. To je velika čast za našu zemlju“, navodi Jakovljević.
Personalizovana mRNK vakcina priprema se na osnovu uzorka biopsije svakog tumora pojedinačno. U laboratorijskim uslovima tumor se izlaže pacijentovoj krvi i plazmi, a zatim se uz pomoć vještačke inteligencije kreira snažan odgovor antitijela.
- „Kako profesor Boljević kaže, mi otvaramo ‘kišobran’ koji tumor koristi da se sakrije od imunog sistema. Cilj terapije je da imunitet prepozna i počne da bombarduje tumor“, objašnjava Jakovljević.
U procesu su uključeni i stručnjaci Univerziteta Lomonosov, jedne od najjačih univerzitetskih institucija u oblasti matematičkih nauka i umjetne inteligencije. Zahvaljujući kompleksnim algoritmima, potrebna količina antitijela stvara se za samo tri sedmice – umjesto višemjesečnog čekanja. Pacijent tokom terapije boravi u Rusiji. Nakon pripreme antitijela, prima deset jednakih doza – svake dvije sedmice, ukupno pet mjeseci.
- „Nadamo se da će naš pacijent u potpunosti ozdraviti“, poručuje profesor Jakovljević za „Blic zdravlje“.