Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak zaštite prirodnog područja prve kategorije, zvanično proglasivši Zlatar Specijalnim rezervatom prirode. Ovaj potez predstavlja ključan korak ka očuvanju biodiverziteta i ekološke ravnoteže u regionu, a istovremeno pruža nove mogućnosti za održivi razvoj Prijepolja i Nove Varoši. Područje Specijalnog rezervata prirode „Zlatar“ prostire se na 7.864,64 hektara, od čega je gotovo 79 odsto pod šumskom vegetacijom. Šume smreke, koje dominiraju ovim krajem, predstavljaju ne samo prirodnu več i ekonomsku vrijednost.
Na ovom području zabilježeno je prisustvo 871 biljne vrste, od kojih su 177 vrste od nacionalnog i međunarodnog značaja, dok 28 vrsta uživa strogu zaštitu. „Zlatar“ je dom i za 128 vrsta ptica, što čini 34,6 posto ukupnog broja ptica registrovanih u Srbiji. Od sisara, prisutne su 42 vrste, što je gotovo polovica ukupno zabilježenih vrsta u zemlji. Osim toga, evidentirano je devet vrsta vodozemaca, što predstavlja 40,91 posto od ukupnog broja vrsta u Srbiji. Ove brojke potvrđuju izuzetnu vrijednost ovog područja za biološku raznovrsnost.
Rezervat obuhvata dijelove općina Prijepolje i Nova Varoš. U Prijepolju uključena su sela poput Aljinovića, Biskupića, Kosatice, Međana, Miloševog Dola, Muškovine i Pravoševa, dok u Novoj Varoši obuhvata katastarske općine Brdo, Draževići, Drmanovići, Miševići i Radijevići. Prema Zakonu o zaštiti prirode, ovo područje se smatra zaštićenim čak i prije zvaničnog proglašenja, čim je postupak objavljen na stranici Ministarstva. Područje je podijeljeno na tri stepena zaštite, s najstrožim režimom na lokalitetima „Velika Merica“ i „Velika Stena“ u Kosatici. Ovdje su zabranjeni svi radovi koji bi mogli narušiti prirodnu ravnotežu, poput izgradnje objekata ili eksploatacije resursa. Drugi stepen zaštite uključuje lokalitete poput „Ivlje-Orlovača-Česte“ i „Krnja Jela – Runjeva Glava“, gdje su također uvedene restrikcije, ali uz mogućnost selektivnog korištenja resursa. Treći stepen zaštite obuhvata veći broj katastarskih parcela, sa blažim mjerama koje omogućavaju održivo upravljanje prirodnim resursima.
Uvođenjem statusa Specijalnog rezervata prirode, općina Prijepolje postaje lider u zaštiti prirodnih područja u Srbiji. Ovo će biti peto zaštićeno područje u općini, pored Klisure rijeke Mileševke, Ozren-Jadovnika, Slapova Sopotnice i Kamene Gore. Na ovaj način, zaštićena površina Prijepolja dostiže impresivnih 23,5 posto ukupne teritorije, što je daleko iznad nacionalnog prosjeka.
Zlatarski rezervat će doprinijeti razvoju eko-turizma, naučnih istraživanja i obrazovanja o prirodi. Istovremeno, održivi razvoj i jačanje lokalnih zajednica ostaju u fokusu. Studija zaštite Zavoda za zaštitu prirode Srbije pruža osnovu za buduće aktivnosti koje će kombinirati zaštitu prirode sa ekonomskim razvojem. U toku je i postupak zaštite Ratajske rijeke, koja bi mogla postati šesto zaštićeno područje u ovom regionu, dodatno obogaćujući ekološku kartu zapadne Srbije. Prvi koraci su već napravljeni, ali predstoji izazov provođenja mjera u praksi. Građani Prijepolja i Nove Varoši sada imaju priliku da postanu primjer odgovornog odnosa prema prirodi, ne samo u Srbiji, već i u širem regionu.