Napetosti na Bliskom istoku dostižu novi vrhunac dok sukob između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulazi u 17. dan. Vojni analitičari upozoravaju da bi eskalacija mogla otvoriti novo poglavlje konflikta u regionu, a Irak se sve češće pominje kao potencijalno novo glavno bojište velikih sila.
Prema informacijama koje dolaze iz Teherana, Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) saopćio je da su njihove snage u najnovijem talasu operacije lansirale ukupno 54 rakete različitog dometa. Među njima su projektili tipa Horamšahr, Hajbar Šekan, Kadr i Emad, dok je, kako navode iranski izvori, po prvi put korištena i strateška raketa Sajdžil. Ovi potezi dodatno su podigli tenzije u regionu koji je već mjesecima pod snažnim političkim i vojnim pritiskom.
Istovremeno, američke obavještajne službe obavijestile su predsjednika Donalda Trampa o političkim i bezbjednosnim kretanjima unutar Irana. U izvještajima se navodi da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ranije imao ozbiljne sumnje u vezi s mogućnošću da njegov sin Modžtaba Hamnei jednog dana naslijedi tu funkciju.
U Vašingtonu se paralelno vode razgovori o daljim vojnim potezima u regionu. Predsjednik Tramp u nekoliko navrata upozorio je saveznike iz NATO-a da bi Sjedinjene Američke Države mogle razmotriti širenje vojnih operacija na novu teritoriju, što je dodatno podstaklo spekulacije da bi upravo Irak mogao postati nova tačka sukoba.
U međuvremenu, francuski predsjednik Emanuel Makron oštro je reagovao na prijetnje koje dolaze iz regiona. On je poručio da je “neprihvatljivo da Francuska ili njeni interesi budu meta” i naglasio da se mora očuvati sloboda plovidbe kroz Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora. Makron je upozorio da bi svako narušavanje bezbjednosti pomorskih ruta moglo izazvati globalne ekonomske posljedice, posebno kada je riječ o snabdijevanju naftom i gasom.
Analitičari upozoravaju da bi Irak mogao postati ključna arena novog geopolitičkog sukoba između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Zemlja se već godinama nalazi između uticaja različitih regionalnih i svjetskih sila, a svaki novi vojni incident mogao bi pokrenuti lanac događaja sa nesagledivim posljedicama. Ukoliko dođe do širenja konflikta, Bliski istok bi mogao ući u još jednu fazu nestabilnosti, što bi imalo direktan uticaj ne samo na region, već i na globalnu bezbjednost i energetsku stabilnost.