Rat između Irana i američko-izraelskog saveza počeo je potresati čitav Perzijski zaljev, a posljedice se sada osjećaju i u jednom od najbogatijih i najpoznatijih gradova svijeta – Dubaiju. Grad koji je godinama građen kao simbol luksuza, stabilnosti i sigurnosti sada se suočava s ozbiljnim pitanjem: može li opstati njegova reputacija globalnog finansijskog centra dok projektili i dronovi padaju u regiji?
Posljednjih dana iranski dronovi i projektili pogodili su nekoliko lokacija u Dubaiju, a prema dostupnim informacijama među oštećenim objektima našao se i jedan od simbola grada – luksuzni hotel Burj Al Arab. Zbog sigurnosne situacije privremeno je zatvoren i međunarodni aerodrom, dok su vlasti upozorile stanovništvo na povećan oprez. Situacija je izazvala neuobičajen potez predsjednika Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeika Mohameda bin Zayeda, koji je lično obišao trgovačke centre i pokušao smiriti zabrinutost među građanima i investitorima. Tom prilikom poručio je da je sve pod kontrolom i da je situacija stabilna, naglašavajući da život u Emiratima funkcioniše normalno.
❗️🇮🇷⚔️🇦🇪 – The impact of an Iranian drone strike in Dubai has escalated regional tensions amid the ongoing conflict.
This follows other recent incidents, including multiple drones crashing near Dubai International Airport (one of the world's busiest hubs) on or around the same… pic.twitter.com/1lTL0rad5V
— 🔥🗞The Informant (@theinformant_x) March 13, 2026
Ipak, iza kulisa luksuznih hotela i nebodera, atmosfera u Dubaiju postaje sve napetija. Upravnici imovine, advokati i finansijski savjetnici posljednjih dana primaju sve više poziva bogatih klijenata koji žele premjestiti kapital u sigurnije zemlje. Kriptoanalitičar Quinten François, koji se u Dubai preselio 2024. godine, kaže da je napustio grad i otišao u Bangkok zbog sve napetije situacije. Prema njegovim riječima, atmosfera u gradu postala je tmurna, uz stalne zvukove borbenih aviona i eksplozija. On smatra da će se mnogi ljudi još godinama sjećati ovih događaja i da bi to moglo uticati na odluke investitora i stranaca koji razmišljaju o preseljenju u Dubai.
Slični problemi pojavljuju se i u drugim državama Perzijskog zaljeva. Katar, jedan od najvećih svjetskih zračnih čvorišta, suočava se s ograničenjima u zračnom prostoru, dok je izvoz ukapljenog prirodnog gasa – ključni izvor prihoda za tu zemlju – privremeno obustavljen. Analitičari upozoravaju da bi države poput Bahreina i Kuvajta mogle imati još veće poteškoće u privlačenju stranog kapitala. Godinama su investitori Ujedinjene Arapske Emirate predstavljali kao „Švicarsku Bliskog istoka“, odnosno sigurno mjesto za međunarodni kapital. Međutim, rat je podsjetio da se Dubai nalazi svega oko 130 kilometara od Irana, države koja raspolaže projektilima i dronovima sposobnim da dosegnu gotovo cijeli zaljevski prostor.
🚨 ÚLTIMA HORA
¡DUBÁI BAJO ATAQUE!
Un dron iraní impactó de lleno la icónica torre de Creek Harbour, uno de los símbolos más lujosos y emblemáticos de la ciudad. Fuego en las alturas, evacuaciones masivas y el skyline de Dubái ardiendo en plena noche.
La guerra ya llegó al… pic.twitter.com/xxy6a2sBLf— Jhonf Fonseca (@Jhonffonseca) March 13, 2026
Bernard Hudson, bivši američki obavještajni dužnosnik koji je godinama radio u zaljevskim državama, smatra da je uspjeh Dubaija velikim dijelom počivao na percepciji da grad nije direktno izložen nestabilnosti Bliskog istoka. Međutim, najnoviji sukob pokazao je koliko je ta percepcija zapravo krhka. Velike međunarodne kompanije već su počele poduzimati hitne mjere. Revizorsko-konsultantska kuća KPMG organizirala je evakuacijske letove za svoje zaposlenike, dok je tehnološki gigant Google povukao više od hiljadu radnika koji su u Dubaiju učestvovali na jednom korporativnom događaju.
Neke banke i investicijski fondovi također su reagirali, pa su zaposlenicima savjetovali rad od kuće. Pojedine finansijske institucije rezervirale su alternativni smještaj u udaljenim pustinjskim područjima kako bi smanjile rizik u slučaju novih napada. Rat dolazi u trenutku kada je tržište nekretnina u Dubaiju bilježilo snažan rast. Cijene stambenih objekata porasle su oko 60 posto između 2022. i početka 2025. godine, što sada povećava mogućnost nagle korekcije cijena.
Turizam, jedan od ključnih sektora ekonomije Emirata, također je već osjetio posljedice. Desetine hiljada rezervacija turističkog smještaja otkazane su, a analitičari procjenjuju da bi broj međunarodnih dolazaka na Bliski istok ove godine mogao pasti i do 27 posto. Takav pad značio bi gubitke od oko 56 milijardi dolara turističke potrošnje.
Ipak, mnogi analitičari podsjećaju da je Dubai kroz svoju modernu historiju više puta uspijevao prevladati velike ekonomske i finansijske krize. Grad danas ima više od 170 hotela s pet zvjezdica i 19 restorana s Michelinovim zvjezdicama, dok u njemu živi oko četiri miliona ljudi, od čega čak 90 posto čine stranci. Samo tokom prošle godine u Ujedinjene Arapske Emirate preselilo se oko 9.800 milionera, koji su sa sobom donijeli više od 60 milijardi dolara kapitala, što predstavlja najveći priliv bogatih pojedinaca na svijetu.
Ipak, ono što sada najviše brine investitore nije samo trenutni sukob, već mogućnost da je zauvijek narušena percepcija Dubaija kao sigurnog utočišta za globalni kapital. Ako se sukob produži ili se ponove napadi dronovima i projektilima, grad bi mogao izgubiti jednu od svojih najvećih prednosti – reputaciju stabilnosti koja je godinama privlačila bogatstvo iz cijelog svijeta. U samo nekoliko dana, luksuzni grad koji je simbol modernog Bliskog istoka suočio se s realnošću geopolitičkog rizika koji više nije moguće ignorirati.