BERLIN – Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović održao je hutbu u Berlinu u kojoj je govorio o vjeri kao izvoru nade, o važnosti oprosta, snazi džemata, odgovornosti muslimana u dijaspori, ali i o potrebi očuvanja jedinstva Bošnjaka i Islamske zajednice.
U obraćanju vjernicima reis Kavazović je naglasio da je vjera radosna vijest i uputa koju Gospodar svjetova, iz Svoje velike milosti, šalje ljudima, ističući da upravo vjera povezuje ljude, učvršćuje ih jedne uz druge i ulijeva nadu u dobro na oba svijeta.
Govoreći o temeljnim vrijednostima islama, reisu-l-ulema je poručio da su Božiji oprost i ljudsko praštanje veliki nauk i velika pouka za svakog čovjeka. Prema njegovim riječima, kroz praštanje Gospodar ljude podučava kako da uspostave snošljiv i miran život na zemlji, bez tereta koji pritišće dušu i savjest.
- – Čovjek u grijehu i krivici ne može napredovati i ne može se kretati naprijed. Potrebna nam je uvijek nova prilika da započnemo novi život. Kao što je i naš praotac Adem dobio novu priliku, i mi je našim praštanjem ljudima dajemo, da započnemo novi suživot – poručio je Kavazović.
U nastavku hutbe reis je podsjetio da ljudi žive u porodicama i zajednicama, upućeni jedni na druge, te da bez međusobnog razumijevanja i saradnje nije moguće osigurati ni snošljiv život, ni napredak, ni opstanak. Posebno je istakao da se u porodici i zajednici problemi moraju rješavati razgovorom i dogovorom, a ne tvrdoglavošću, inatom i silom.
- – Preko mnogih postupaka i ponašanja naših najmilijih moramo prijeći, kao što i Allah prelazi preko naših grijeha. On nas poučava: “Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste počinili, a On mnoge i oprosti. Strpljivo podnositi i praštati – tako treba svaki pametan postupiti” – rekao je reis.
Njegova poruka bila je jasna: bez strpljenja, praštanja i spremnosti na razumijevanje nema ni zdravih porodica, ni stabilnih zajednica. Govoreći o savremenim izazovima, Kavazović je naglasio da se vremena mijenjaju, kao i uslovi života, opstanka i napretka. Porodice i zajednice se, kako je naveo, dijele, raseljavaju i udaljavaju, ali ih i dalje na okupu drži svijest o zajedničkoj pripadnosti vjeri, porijeklu, jeziku, kulturi i tradiciji.
Zato je poseban značaj dao džematu, opisujući ga kao najvažniji temelj zajedništva, bratstva i narodnog osjećaja.
- – Džemat je najvažniji temelj našeg zajedništva, bratstva i narodnog osjećaja. On je domovina našoj vjerskoj tradiciji i narodnom osjećaju, kao što je srce dom vjeri, i onda kada smo daleko od naše domovine – poručio je reis.
Ova poruka imala je posebnu težinu upravo zato što je izrečena u Berlinu, pred džematom koji živi izvan Bosne i Hercegovine, ali čuva snažne veze sa svojim korijenima. Kavazović je poručio da su svakom džematu potrebni ljudi koji znaju zbližiti braću i sestre, okupiti ih oko zajedničkog cilja i širiti povjerenje među njima.
Takvi ljudi, istakao je, moraju biti širokih prsa, bistra pogleda i nepomućenog razuma, sposobni da uklanjaju prepreke, a ne da ih stvaraju, te da istovremeno čuvaju i Božiji hator i narodni interes. Za berlinski džemat rekao je da je jedan od najvažnijih van Bosne i Hercegovine, zbog čega je i odgovornost njegovih pripadnika veća.
- – Oni najvažniji, najsnažniji i najizrasliji imaju odgovornost više za hod zajednice. Njihovo ponašanje ne može biti sebično, već strpljivo i trpljivo, pravedno, sračunato i odmjereno. Allah nas nije zadužio da se brinemo o kiši i suncu, niti o rođenju i smrti, već o sebi, svom bratu i sestri, o narodu, džematu i zajednici – rekao je Kavazović.
Obraćajući se okupljenim vjernicima, reis je podsjetio da je iza njih dug i težak put, na kojem nije uvijek bilo lahko koračati. Naveo je da su mnogi do današnjeg položaja došli kroz velika iskušenja, odricanja, trud i strpljivo planiranje.
- – Vjera u Boga, strpljivo planiranje i ispoljen trud doveli su vas ovdje gdje ste danas. Mi smo ponosni na vas, a vi treba da budete zadovoljni i Bogu zahvalni za postignuto. Vi najbolje znate koliko ste znoja prolili da do ovoga dođete. I koliko ga je još potrebno da biste savladali nove izazove koji su pred vama – kazao je reis.
Dodao je da bi bilo porazno kada bi danas, nakon svega što su prošli, bili manje spremni na izazove koji dolaze, te naglasio da od njih očekuje da, osim što nose vlastiti teret, pomognu i drugima. Jedan od najupečatljivijih dijelova hutbe odnosio se na poziv da vjernici budu zaštitnici jedinstva naroda i Islamske zajednice.
Reis Kavazović je upozorio da među ljudima ima onih koji gledaju samo dio, a ne cjelinu, i koji lokalne identitete stavljaju ispred zajedničkog narodnog i vjerskog identiteta.
- – Mi imamo našu Zajednicu, domovinu Bosnu i Hercegovinu, naše porodice i jedni druge. Među nama ima i onih koji gledaju samo na dio koji pripada cjelini, ali ne i na cjelinu. Oni misle da su lokalni identiteti najvažniji. Međutim, ako smo umet, a jesmo, onda smo muslimani, a ne nikakve selefije ili hanefije, ako smo narod, a jesmo, onda smo Bošnjaci, a ne Sandžaklije, Krajišnici, Podrinjci i Hercegovci – poručio je reis Kavazović.
Ova poruka odjeknula je kao jasan poziv na sabiranje, prevazilaženje podjela i očuvanje zajedničkog identiteta u vremenu kada su razlike često glasnije od onoga što ljude povezuje. U hutbi je reis podsjetio i da ljudi ne žive sami, niti bi život imao smisla kada bi tako bilo. Istakao je da muslimani polažu povijesni ispit pred Stvoriteljem kada je riječ o suživotu i toleranciji među ljudima i narodima.
Prema njegovim riječima, obaveza muslimana jeste da grade odnose na principima međusobnog poštovanja, povjerenja, saradnje i pomaganja, jer je to zavjet dat Bogu koji je ljude stvorio od jednog čovjeka i jedne žene, pa ih podijelio na narode i plemena da se upoznaju, sarađuju i ispomažu.
– Jedna je ljudska vrsta, svi smo sinovi i kćeri Adema i Have – kazao je reis.
Kavazović je potom pozvao vjernike na odgovornost za svaku izgovorenu riječ i svako učinjeno djelo, naglašavajući da i riječi i djela imaju značenja i posljedice koje snažno djeluju na ljude.
– Ne dozvolite da vas ibliz zavede, pa da nečasno i bezumno postupate i govorite. Dužni smo se bestidnicima i bezumnima suprotstaviti i ne dozvoliti im da naruše mir i harmoniju u društvu u kojem živimo – poručio je.
U tom kontekstu podsjetio je i na dovu Musaa, a.s., kao opomenu i smjernicu vjernicima da ne dopuste da ih u iskušenjima povedu nepromišljeni i bezumni postupci. Poseban dio hutbe bio je upućen muslimanima u Njemačkoj i drugim evropskim zemljama. Reisu-l-ulema je naglasio da vjernici trebaju biti korisni i dobri građani države u kojoj žive, jer su za mnoge ljude upravo oni prvo i najvažnije lice islama, muslimana, ali i Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda.
– Vi ste tumači i naše vjere i naše domovine u ovom vašem novom domu. Zato se okitite vrlinama islamskog ahlaka, ne samo kada se odnosite jedni prema drugima, nego i u odnosima sa svojim komšijama i sunarodnjacima u njemačkom društvu – rekao je Kavazović.
Podsjetio je i da ranije generacije muslimana nisu nikome omilile islam praznim vazovima niti jalovim raspravama o sporednim pitanjima, nego djelima, ponašanjem, moralom i islamskim ahlakom. Na kraju hutbe reis je vjernicima poručio da se pouzdaju u Allaha i čine dobro ljudima iz ljubavi prema Njemu, uz uvjerenje da će Allah pomoći onda kada pomoć bude najpotrebnija. Uputio je i snažnu završnu opomenu:
– Čuvajte se ružna govora i ružnih djela. Poslije vjere u Boga, neka su vam porodica i zajednica na drugom mjestu. Čuvajte ih. Mudrost je izgubljena stvar vjernika i gdje god je nađete uzmite je – zaključio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.
Svoju hutbu završio je podsjećanjem na Allahove riječi da se svačije pravo mora poštovati, da se dobro treba činiti i bližnjima udjeljivati, dok su razvrat, sve što je odvratno i nasilje strogo zabranjeni.