Na današnji dan, 2. maja, navršavaju se decenije od jednog od potresnijih epizoda iz ratne prošlosti Bosne i Hercegovine – prisilnog zatočenja visoke delegacije iz Tuzle u logoru pod kontrolom HVO-a u okolini Konjica.
Riječ je o događaju iz 1993. godine, kada je desetočlana delegacija iz Okruga Tuzla, vraćajući se iz službene posjete Republici Hrvatskoj, zaustavljena na ulazu u Konjic iz pravca Jablanice. Presreli su ih pripadnici Druge bojne brigade HVO-a „Herceg-Stjepan“, te ih bez ikakvog povoda zarobili i odveli u zatočeništvo.
Među zarobljenima i današnji reisu-l-ulema
U sastavu delegacije nalazili su se ugledni predstavnici vjerskog, političkog i akademskog života. Među njima:
-
Husein ef. Kavazović, tada tuzlanski muftija, a danas reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini,
-
Alija Muminović, poslanik u Skupštini RBiH,
-
Dr. Salih Kulenović, istaknuti ljekar iz Tuzle,
kao i drugi funkcioneri iz izvršnih i administrativnih tijela Okruga Tuzla.
Zatočeni u neljudskim uvjetima
Zarobljena delegacija je najprije pritvorena u logoru u blizini Konjica, gdje su, prema svjedočenjima, proveli više mjeseci u krajnje nehumanim uslovima.
“Šest mjeseci nisam imao mogućnost da se okupam, ni presvučem. Nije mi bilo dozvoljeno ni da obavljam vjerske obrede,” izjavio je kasnije Husein ef. Kavazović, svjedočeći o poniženju i neljudskim uvjetima koje su trpjeli.
Neki od članova delegacije kasnije su prebačeni i u objekte pod kontrolom tadašnje Službe državne bezbjednosti Republike Srpske, među kojima se navodi i zloglasna vila na Boračkom jezeru.
Zabilježeni su i pokušaji pojedinih katoličkih sveštenika, poput fra Petra Matanovića, da intervenišu kod nadležnih za poboljšanje uvjeta zatočenika, no prema izjavama samih žrtava – bez uspjeha. Političke institucije i međunarodni faktori nisu reagovali na vrijeme.
Zarobljavanje službene, nenaoružane delegacije, bez ikakvog vojnog karaktera, predstavlja grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava i ostaje mračna mrlja u historiji sukoba u BiH. Ovaj događaj, iako nedovoljno poznat široj javnosti, zaslužuje mjesto u kolektivnom pamćenju – kao opomena i pouka za budućnost.
📽 Pogledajte arhivski snimak iz logora kod Konjica, gdje se među zatočenima nalazi i Husein ef. Kavazović.