Nedavna glasina o uvođenju “robota-hodže” izazvala je pravu buru na balkanskim društvenim mrežama. Dok su jedni reagovali šalama i duhovitim dosjetkama, drugi su vijest dočekali s ozbiljnim negodovanjem, otvarajući raspravu o odnosu tradicije i moderne tehnologije u vjeri.
Globalni trend: umjetna inteligencija u religijskim praksama
Iako na Balkanu ovakva ideja zvuči gotovo nezamislivo, u svijetu se već eksperimentiše s primjenom vještačke inteligencije u vjerskim zajednicama.
U Maleziji su predstavljeni virtuelni propovjednici “AI-Dr Munir” i “AI-Dr Munirah”, kao i model NurAI, usklađen sa šerijatskim pravilima. Njihova uloga je da pod nadzorom učenjaka daju odgovore na vjerska pitanja.
Sličan trend prisutan je i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje se razvijaju AI sistemi za izdavanje fetvi, ali isključivo kao tehnička podrška muftijama. Konačne odluke, ističu zvaničnici, uvijek ostaju u rukama ljudi.
Poruka iz svih ovih primjera jasna je – umjetna inteligencija ne zamjenjuje ulemu, već pomaže u bržem pronalaženju i obradi izvora.
Kako je sve počelo: balkanska verzija
Početkom septembra na društvenim mrežama pojavila se glasina da će Islamska zajednica u Srbiji dobiti 12 “robota-hodža”. Informaciju je proširio lokalni aktivista Fahrudin Kladničanin, pozivajući se na navodne kineske izvore. Međutim, mediji nisu pronašli nijedan dokaz da takvi izvori postoje, niti da je projekat u planu. Sve ukazuje na satiričnu izmišljotinu, koja je, zahvaljujući brzini interneta, ubrzo postala viralna tema.
Dio vjernika ideju je doživio kao banalizaciju duhovnosti, naglašavajući da imam mora biti čovjek “od krvi i mesa”, a ne programirani aparat.
Na društvenim mrežama pojavile su se šarolike reakcije:
-
“Ako mu padne baterija usred ezana, treba li ga priključiti na punjač ili na tevbu?”
-
“Da li robot zna kad je Bajram?”
S obzirom na to da u Srbiji postoje dvije islamske zajednice, neki komentatori su sarkastično zaključili da bi “svaka nabavila svog robota i proglasila ga jedinim legitimnim”.
Zvaničnih reakcija vjerskih institucija nema, što dodatno potvrđuje da se radi o šali. Ipak, tema je otvorila ozbiljnu raspravu.
Na međunarodnoj konferenciji u Kairu pod nazivom “Fetva i vještačka inteligencija u digitalnom dobu”, muftija Mustafa ef. Jusufspahić, koji je predstavljao Srbiju, istakao je da AI može biti korisna pomoć, ali nikada zamjena za ljudsku duhovnost.
- “Vjera je stvar srca i duše, a mašina nema ni jedno ni drugo”, poručio je Jusufspahić.
Islamski učenjaci širom svijeta slažu se da tehnologija može olakšati pristup znanju, ali nikada ne smije potisnuti ljudsku mudrost i iskustvo.
“Robot-hodža” na Balkanu zasad ostaje samo duhovita šala i inspiracija za memove. No, reakcije pokazuju da vjernici ozbiljno razmišljaju o granicama tehnologije u vjeri. Humor je poslužio kao ventil, ali ispod smijeha leži stvarna zabrinutost: kako očuvati duhovnost u vremenu kada algoritmi ulaze u sve sfere života.