Radio-televizija Srbije (RTS) se našla u centru polemika nakon što je prije četiri godine odbacila zahtjev Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) za osnivanje redakcije na bosanskom jeziku. Ova odluka izazvala je kontroverze, posebno zbog načina na koji je RTS odgovorio BNV-u.
Prema izvorima iz Bošnjačkog nacionalnog vijeća, RTS je u svom odgovoru negirao postojanje bosanskog jezika, što je interpretirano kao osporavanje identiteta bošnjačkog naroda. Takav stav RTS-a pokrenuo je raspravu o pravima manjinskih zajednica u Srbiji, posebno kada je riječ o medijskoj reprezentaciji i očuvanju njihovog jezičkog i kulturnog identiteta.
Predstavnici BNV-a izrazili su duboko razočarenje ovim potezom, naglašavajući da je priznavanje i poštovanje bosanskog jezika ključno za očuvanje identiteta Bošnjaka u Srbiji. Također, istakli su da bi osnivanje redakcije na bosanskom jeziku na javnom servisu poput RTS-a doprinijelo većem razumijevanju i poštovanju multikulturalnosti u zemlji.
Odluka RTS-a pokrenula je širu debatu o pravima manjinskih zajednica u Srbiji, a mnogi su ovaj slučaj istakli kao primjer potrebe za daljnjim radom na unapređenju položaja i prava manjina u zemlji. Različite organizacije za ljudska prava i manjinske zajednice pozvale su na preispitivanje ove odluke i potrebu za većom inkluzivnošću u javnim medijima.
