Rumi: Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja

Rumi: Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja

 

Rođen je u Belhu (današnji Afganistan) 6. rebiul-evvela 604. godine po islamskom računanju vremena, odnosno 29. septembra 1207. godine. Otac mu je bio Behauddin Veled, poznat i pod imenom Sultanul-Ulema (Sultan učenjaka), a majka mu je bila Mumin Hatun, kćerka Rukneddina, emira Belha.[1] Pred najezdom mongola Behauddin odlučuje da izmjesti svoju porodicu iz rodnog kraja, a za novo prebivalište, nakon što su neko vrijeme živjeli u Bagdadu, Hidžazu i Damasku, odabrao je Konju u Anadoliji – tadašnju prijestonicu seldžučkih vladara.

 

1. “Vidio sam mnogo ljudi koji nemahu odijela na sebi, ali i mnogo odijela u kojima nemaše ljudi.”

2. “Ne mogu se sporazumjeti oni koji govore istim jezikom. Sporazumjeti se mogu samo oni koji dijele ista osjećanja.”

3. “Strasti su poput vatre, a želje poput drva. Vatra se gasi kad ostane bez drva, a strasti kad im se ne ispune želje.”

4. “Ako jedna svijeća potpali drugu svijeću, neće izgubiti ništa od svoje svjetlosti.”

5. “Budi učen koliko hoćeš, ali znaj da tebi pripada samo onoliko koliko te bude razumio tvoj sagovornik.”

6. “Prekomjerna posjeta uznemirava, a nedovoljna prijateljstvo uništava.”

7. “Zalivanje voćki je pravda a zalivanje trnja je nasilje. Pravda je kada blagodat staviš tamo gdje joj je mjesto. Zato pazi šta zalivaš i nemoj misliti da je zalivanje svakog korijena blagodat.”

8. “Dvije stvari uništavaju život čovjeku:
– izdaja koja mu dođe od strane prijatelja i
– milost koja mu dođe od strane neprijatelja.”

9. “Otkrivati tajne osobi koja voli mnogo da priča je isto kao stavljati vodu u naprslu testiju.”

10. “Ja svoje prijateje ne volim ni srcem a ni razumom. Jer dešava se da srce stane a razum zaboravi. Ja ih volim dušom, jer duša niti staje niti zaboravlja.”

11. “Prvo vaspitaj svoje srce pa tek onda svoj jezik. Jer riječi dolaze iz srca, a izlaze iz usta.”

12. “A šta ako Allah voli to srce koje si slomio?! Otkud znaš, ali kad bi znao, prepao bi se od straha!”

13. “Ne uljepšavaj svoje tijelo već svoje srce i dušu. Jer spoljašnjost je ono u šta gledaju stvorenja, a unutrašnjost ono u šta gleda Stvoritelj.”

14. “Kada se razum udruži sa drugim razumom, svjetlost se poveća, a put osvijetli. A kada se ego udruži sa drugim egom, tmina se poveća, a put zamrači.”

15. “Oholost je kod svakoga ružna, ali je najružnija kada se nađe kod prosjaka.”

16. “Imena nisu važna. Ruža bi mirisala i kada bi se drukčije zvala.”

17. “Nije čudno kada ovca bježi od vuka, ali je čudno kada se ta ovca zaljubi u vuka.”

18. “Čuo sam da si me ogovarao. Stvarno si me iznenadio što mi se nisi u lice obratio. Uplašio si se mene nemoćnoga, a nisi se uplašio Allaha Svemoćnoga.”

19. “Čak i suza ima svoju dužnost. Njena dužnost je da čisti teren za osmjeh koji dolazi nakon nje.”

20. “Tri stvari prakticirajte malo, a jednu mnogo:
– malo jedite,
– malo govorite,
– malo spavajte,
– mnogo razmišljajte.”

21. “Ako ti treba vječna ljubav, zaljubi se u Vječnoga.”

22. “Ako se ikada budeš konsultovao sa svojim egom, postupi suprotno od onoga što ti kaže taj pokvarenjak.”

23. “Tamo gdje svako isto razmišlja, tu niko mnogo ne razmišlja.”

24. “Ili ćeš u potpunosti otvoriti svoje srce za ljubav ili ga uopće nemoj otvarati! U ljubavi nema sive boje. Kada je u pitanju ljubav, moraš se opredijeliti ili za crno ili za bijelo…”

25. “Zmija te može samo lišiti života, a loš prijatelj te može otjerati u Džehennem.”

26. “Nemoj da vas nervira to što mi je glava pognuta dok hodam! Strah me je samo da se ne spotaknem na vaš obraz koji se nalazi na putu.”

27. “Pazite sa kim šetate i sa kim se družite, jer slavuj vodi ružičnjaku, a vrana smeću.”

28. “Šta je skrivanje ljubavi? To vam je nešto poput skrivanja vatre u vuni i pamuku. Što je više skrivate, toliko je i otkrivate.”

29. “Ako nam je čaša mala, nemamo pravo kriviti more.”

30. “Veličina svih srca je ista, ali je veličina duhovnosti koja se nalazi u njima sasvim različita.”

31. “Nemoj prodavati ogledala u čaršiji slijepih i nemoj pjevati pjesme u čaršiji gluhih.”

32. “Nemoj žudjeti za životom drugih ljudi, jer ima puno ljudi koji za tvojim životom žude.”

33. “Ljubav je poput ‘krivične prijave’, a bol i patnja za voljenom osobom poput ‘svjedoka’. Uzalud je tužiti nekoga ako nemaš svjedoka! Svaka tvrdnja se mora dokazati!”

S turskog preveo: Nesip Pepić
Lektor: Edita Pepić
Preuzeto sa: Pozitivan život




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *