Sandžak, geografska i historijska regija na Balkanu, imao je ključnu ulogu u mnogim oružanim sukobima i međunarodnim konferencijama tokom 19. i 20. stoljeća. Ova regija, koja je zadržala svoj identitet uprkos promjenama granica i vlasti, od Berlinskog kongresa do kraja Drugog svjetskog rata, održala je svoj značaj i naziv unatoč pokušajima revizionizma o svim ovim važnim stvarima pričali smo sa dugogodišnjim političarem i funkcionerom Kasimom Zoranićem
Sandžak Danas: Dobrodošli, gospodine Zoraniću. Danas razgovaramo o historijskom i kulturnom značaju Sandžaka. Za početak, možete li nam objasniti zašto je Sandžak bio toliko značajan tokom 19. i 20. vijeka?
Kasim Zoranić: Hvala na pozivu. Sandžak je, kao što znate, bio ključan u mnogim važnim događajima u novijoj historiji Balkana. Počevši od Berlinskog kongresa, preko Balkanskih ratova do svjetskih ratova, Sandžak je bio centralna tačka zbog svoje strateške lokacije i etničke raznolikosti.
Sandžak Danas: Možete li nam dati konkretne primjere uloge Sandžaka u vojnim operacijama, posebno tokom Prvog svjetskog rata?
Kasim Zoranić: Naravno. Tokom Prvog svjetskog rata, formirana je Sandžačka vojska kako bi se osigurala bolja koordinacija s crnogorskim i srpskim snagama. Ove divizije, koje su jasno nosile naziv Sandžačke, bile su ključne u operacijama na tom području, što pokazuje kako je Sandžak imao svoj identitet unutar vojnih struktura.
Sandžak Danas: Kako se to odrazilo na Drugi svjetski rat?
Kasim Zoranić: U Drugom svjetskom ratu, Sandžak je ponovo imao važnu ulogu. Formirane su sandžačke brigade unutar Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koje su bile vitalne u borbi protiv fašističkih okupatora. Naše brigade su bile poznate po svojoj odlučnosti i hrabrosti, a nazivi poput Treće proleterske sandžačke brigade jasno su odražavali regionalni ponos i identitet.
“Već u Prvom svjetskom ratu, 1914. godine, u cilju jačanja vojnih operacija u Sandžaku, formirane su posebne vojne jedinice. Crnogorska Vrhovna komanda je do 25. augusta 1914. godine formirala Sandžačku vojsku, koja je bila organizirana u dvije divizije specifično nazvane po Sandžaku, a ne po Raškoj.“-pojasnio nam je Kasim Zoranić
Tijekom Drugog svjetskog rata, u okviru Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, formirane su četiri brigade koje su također nosile ime “sandžačke”. Tridesetsedma sandžačka divizija, formirana 4. marta 1944. godine, sastojala se od Treće proleterske sandžačke, Četvrte sandžačke i Osme crnogorske brigade, koje su zajedno brojale oko 2300 boraca.
Sandžak Danas: Čini se da je postojao konstantan pokušaj očuvanja imena Sandžaka u svim aspektima društvenog života. Kako komentarišete promjene koje su uslijedile početkom devedesetih?
Kasim Zoranić: To je zaista bio tragičan period u kojem je došlo do pokušaja revizionizma. Miloševićeva politika i nomenklatura su počeli koristiti termin “raška oblast” umjesto Sandžaka, što je bio jasan pokušaj brisanja identiteta i historijskog naslijeđa naše regije. Ovo je kasnije institucionalizovano kroz akademije i crkvene institucije, što je bio pokušaj falsifikovanja historije.
Sandžak Danas: Na kraju, gospodine Zoranić, kako vidite budućnost Sandžaka u svjetlu njegove bogate historije?
Kasim Zoranić: Sandžak je regija s dubokim korijenima i bogatim naslijeđem. Njegova budućnost treba da se temelji na priznavanju i poštovanju tog historijskog identiteta. Važno je da se nastavi sa edukacijom i podizanjem svijesti o pravoj historiji Sandžaka, kako bismo osigurali da se istina ne zaboravi i da se greške prošlosti ne ponove.
Sandžak Danas: Hvala vam puno na ovom uvidu i vremenu koje ste nam posvetili.
Kasim Zoranić: Hvala vama i Redakciji Sandžak Danas na prilici da govorim o ovom važnom pitanju.
“I u narodnoj kulturi i tradiciji, imenovanje Sandžaka bilo je predominantno. U četničkoj pjesmi posvećenoj vojvodi Pavlu Đurišiću, spominje se “Crna Gora i Sandžak”, dok se Raška oblast ne spominje”.-naglasio je Kasim Zoranić.
Politizacija naziva regije došla je na vidjelo 1990. godine kada je Slobodan Milošević, na političkom skupu, počeo koristiti termin “raška oblast” za Sandžak. Ovaj čin je uskoro bio praćen institucionalizacijom revizionističkih termina kroz SANU i SPC, što je predstavljalo pokušaj izmjene historijskog narativa regije.
