U bjelopoljskom selu Lozna, priča o Vezirki i Fetahu Hajdarpašić plijeni pažnju svih koji čuju za nju. Ovaj par, oboje sa po 88 godina života, proslavio je nevjerojatnih 70 godina braka. Njihova priča nije samo priča o dugovječnosti i odanosti, već i o izazovima, poteškoćama i, na kraju, zajedničkoj sreći koju su uspjeli izgraditi u svojim poznim godinama.
Kada su se vjenčali u aprilu 1954., nisu mogli ni zamisliti kako će im život zajedno izgledati. Njihov brak bio je aranžiran – nisu se ni vidjeli ni čuli prije vjenčanja, što je u to vrijeme bila uobičajena praksa. Unatoč tome, uspjeli su stvoriti snažnu obiteljsku jedinicu, odgajajući šestero djece i školujući ih, što je samo po sebi iznimno postignuće.
Priča o njihovom prvom susretu, vjenčanju po hladnom aprilskom snijegu, i izazovima s kojima su se suočavali tokom godina, ilustrira ne samo njihovu snagu i istrajnost, već i promjene kroz koje je prošlo društvo. Razgovor s njima otkriva duboku zahvalnost za sadašnje blagodati, uz svijest o teškoćama koje su prethodile.
Sada, okruženi ljubavlju devetnaestero unučadi i dvadeset troje praunučadi, Vezirka i Fetah gledaju unazad bez žaljenja, ističući važnost sloga, razumijevanja, i rada. Njihova priča je podsjetnik na to koliko su se stvari promijenile, ali i na vrijednosti koje ostaju vječne.
