I pored najava nove vlasti da će se obračunati sa šumskom mafijom, koncesionari u južnom Sandžaku, to jest na sjeveru Crne Gore, i dalje sijeku velike količine šume bez ograničenja.
Posljednjih decenija širom sandžačkih gradova u Crnoj Gori mještani su kroz brojne proteste izražavali nezadovoljstvo načinom gazdovanja državnim šumama. Na tim protestima mogle su se čuti uobičajene konstatacije da privilegovani koncesionari, remeteći prirodnu ravnotežu, nemilice uništavaju šumsko bogatstvo, a da od toga opštine i lokalno stanovništvo nemaju neke naročite koristi. Isticano je da, između ostalog, koncesionari, uz odobrenje šumske uprave, na nezakonit način ulaze u zone sanitarne zaštite i tamo sijeku na hiljade kubika i bukove i četinarske građe.
Na taj način je, kako je navođeno, u sanitarnim zonama dolazilo do remećenja brojnih vodoizvorišta koja mještani koriste za piće i navodnjavanje svojih imanja. No i pored toga, raspoloživi podaci ukazuju da nadležni nijesu preduzimali neke naročite mjere da sankcionišu nezakonite radnje u državnim šumama. To potvrđuju i stanovnici andrijevičkog sela Trešnjevo, ističući da su u dijelu planine Gradišnjice koncesionari pričinili pravi ekološki zločin.
– Prosto se pitamo kako je neko mogao da dozvoli koncesionarima sječu šume u dijelu Bakinog žara, gdje se nalazi preko dvadeset izvora pitke vode, na lokalitetu koji se vodi kao zaštićena sanitarna zona od izuzetnog značaja. To je u stvari čvorište sa kog brojna domaćinstva iz nekoliko mjesnih zajednica koriste vodu. Sječom šume na ovom području došlo je do potpune devastacije ovog zaštićenog područja i samih izvora. Ulaskom mašina u ovu zaštićenu zonu voda je počela da ponire, što je ravno najvećoj ekološkoj katastrofi. Zato smo u više navrata protestovali i tražili da nadležne državne institucije stanu na kraj pravoj kasapnici koja se sprovodi u ovim šumama. Međutim, država do dan-danas nije na pravi način stala na kraj ovakvom bezakonju, nego se i dalje udovoljava moćnim pojedincima, na štetu čitave zajednice – tvrde mještani Trešnjeva.
Čakor vide samo kao sirovinsku bazu
Mještani plavskog sela Velika tvrde da su nadležne institucije umjesto razgovora i uvažavanja mišljenja stručnjaka, planinu Čakor bogatu kvalitetnom šumov vidjeli kao sirovinsku bazu.
– Projekat “Zaštićeno područje – Park prirode Čakor”, u kojem se prirodni resursi mogu koristiti na održiv način, kao i brojni drugi predlozi za skladan razvoj poljoprivrede i turizma, za šta postoje izvanredni potencijali, do sada nijesu bili dovoljni da se nadležna ministarstva zainteresuju i pomognu Veličanima i žiteljima ostalih sela plavske opštine u stvaranju uslova za opstanak u ovim divnim predjelima.
Umjesto odgovora na brojne naše inicijative i molbe, nadležni nam i dalje šalju drvosječe, a Čakor i Veliku vide samo kao sirovinsku bazu, koju valja što prije nekontrolisano posjeći i opustošiti – kazao je Gojko Knežević ispred NVU “Klub Velika”.
Slične konstatacije izrekli su i mještani Murina tvrdeći da je na prostoru ove mjesne zajednice Uprava za šume dozvolila koncesionarima da iza sebe ostavljaju prave goleti tamo gdje je nekada bila prašuma. Tvrde da su na taj način uništene i zaštićene vrste četinarskog drveća, kao i brojna divljač.
– Na potezu Zeletin – Visitor – Murinska rijeka – Nemova Gora – Pipuran šezdesetih godina prošlog vijeka bila je prava prašuma. Nekontrolisanom sječom, uz podršku šumske mafije, koncesionari su tu prašumu pretvotili u pravu goletiju. Stanje je teško i na potezu Šipovidža – Vraćevo – Ječmište gdje se takođe pribjegavalo nemilosrdnoj sječi šume. Sjekli su i muniku i moliku, bez doznake i sa doznakom, iako se radi o endemskom i zaštićenom drveću.
Tako da munike više nema, a molike je vrlo malo ostalo. Šume Murina su bile i najbogatije lovište u Crnoj Gori svih vrsta divljači. Ta divljač je istrijebljena, jer životinje hoće šumu, vodu i mir za svoj opstanak, a toga više nema. Jednostavno nadležne službe nijesu radile svoj posao – naglasio je mještanin Budimir Radenović.
Odgovarajući na pitanje novinara “Dana” kada će država uvesti više reda po pitanju korišćenja državnih šuma, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je prije nekoliko dana poručio da ubrzo slijedi obračun sa šumskom mafijom.
– Država se obračunava sa mnogim vidovima kriminala i mnogim vidovima mafije, tako da će i šumska mafija doći na dnevni red. Zašto se to nije prije uradilo, moram da kažem da smo imali neke prioritete, a to je rušenje narko-kartela unutar institucija sistema, naročito u sektoru bezbjednosti, a šumska mafija će uskoro biti na tapetu.
Prvo će biti jedna javna objava koja se tiče svih lica koja se bave nelegalnim aktivnostima, pa neka se ljudi postide, ako će da se postide. Nakon toga kreće velika akcija vezano za suzbijanje uništavanja šuma širom Crne Gore. Treće, radiće se dugoročna strategija upravljanja državnim šumama – istakao je Abazović.
Ugrozili riblji fond
Iz NVO “Gradišnjica” tvrde da su koncesionari minulih godina, vršeći transport šume samim tokom rijeka, bitno uticali da dođe do uništavanja ribljeg fonda.
– Rijeka Gradišnjica na istoimenoj planini je u nekim minulim vremenima bila toliko bogata pastrmkom da su je mještani slobodno rukama vadili. Međutim, koncesionari su put za transport šume napravili rječnim koritom, čime je uništeno glavno mrestilište u dijelu Male rijeke. Tako je došlo do drastičnog smanjenja ribljeg fonda. Zato od nadležnih institucija insistiramo da preduzmu odgovarajuće mjere za adekvatno poribljavanje Gradišnjice, jer bi se na taj način povratila njena puna atraktivnost – kazali su članovi NVO “Gradišnjica”.
Međutim, i pored ovih najava koncesionari su nastavili ovih dana da eksploatišu šumu na lokalitetima od planine Crnogore do Mojanske rijeke, čime su, kako tvrde mještani, ugrozili brojna vodoizvorišta. Mještani ističu da će se sječom šume na ovom prostoru, između ostalog, zbog strmog terena, pokrenuti brojna klizišta i da su primorani da svim raspoloživim sredstvima zaustave koncesionare u svojim namjerama.
– Svako ko je donio odluku da se siječe šuma koja se od uzvišenja Ravni prostire prema planini Crnogora nije mislio dobro ovom kraju. To je krajnje suluda namjera, jer se na ovom potezu nalaze brojna vodoizvorišta sa kojih se nekoliko sela napaja vodom. Pored toga, u pitanju je strmi teren koji je podložan klizištima. Poznato je da su se u prošlosti na ovom prostoru dešavale velike lavine sa tragičnim posledicama. Takođe, transportom šume dodatno bi se devastirali ionako uništeni putevi koji vode do naših sela. Zato smo ustali u odbranu šuma, a na taj način i naših vjekovnih ognjišta – naglasila je predsjednica Mjesne zajednice Konjuhe Vera Ćirić.
Izvor: Dan
