Geopolitičke tenzije na Bliskom istoku ulaze u novu, opasnu fazu, dok Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati sve otvorenije zauzimaju pozicije koje ih približavaju direktnom sukobu s Iran. Prema navodima međunarodnih izvora, ove dvije zaljevske sile intenziviraju saradnju sa Sjedinjene Američke Države i Izrael, dok istovremeno jačaju vlastite bezbjednosne i političke mjere protiv Teherana.
Sve učestaliji napadi na energetsku infrastrukturu u regionu, za koje se odgovornost indirektno pripisuje iranskim saveznicima, dodatno su pojačali osjećaj hitnosti među zaljevskim liderima. Iako Rijad i Abu Dhabi još uvijek nisu formalno ušli u otvoreni rat, niz poteza na terenu ukazuje da se linija između indirektne i direktne konfrontacije ubrzano briše.
Posebnu pažnju izaziva odluka Saudijske Arabije da američkim snagama omogući korištenje strateških vojnih kapaciteta, uključujući zračnu bazu „Kralj Fahd“. Ovaj potez predstavlja značajan zaokret u odnosu na ranije stavove Rijada, koji je izbjegavao direktno uključivanje u operacije protiv Irana.
Saudijski ministar vanjskih poslova Faisal bin Farhan nedavno je poručio da strpljenje njegove zemlje ima granice, upozorivši da bi svako potcjenjivanje sposobnosti zaljevskih država za odgovor moglo imati ozbiljne posljedice. Istovremeno, prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, prema diplomatskim izvorima, sve je bliže odluci o aktivnijem vojnom angažmanu, uključujući mogućnost direktnog učešća u napadima.
S druge strane, Ujedinjeni Arapski Emirati već preduzimaju konkretne mjere protiv iranskog uticaja na svojoj teritoriji. Vlasti u Dubaiju zatvorile su niz institucija povezanih s Iranom, uključujući bolnicu i društvene centre, uz obrazloženje da su korišteni za aktivnosti koje krše zakon i ugrožavaju nacionalnu sigurnost.
Osim toga, Abu Dhabi razmatra i ekonomske mjere koje bi mogle imati ozbiljan udar na iransku ekonomiju, uključujući potencijalno zamrzavanje milijardi dolara imovine. Emirati, koji su godinama bili ključni finansijski kanal za iranske kompanije, sada sve odlučnije prekidaju te veze.
U pozadini svih ovih poteza odvija se intenzivna diplomatska koordinacija sa američkom administracijom, dok se istovremeno sve više govori o formiranju šire regionalne koalicije protiv Irana. Prema dostupnim informacijama, zaljevske države ne podržavaju rješenja koja bi omogućila Teheranu da zadrži postojeće vojne kapacitete kroz eventualni sporazum o prekidu vatre.
Kako se sukob produbljuje, a retorika postaje sve oštrija, Bliski istok se nalazi na ivici nove eskalacije koja bi mogla prerasti u otvoreni regionalni rat – sa nesagledivim posljedicama po globalnu sigurnost i energetsku stabilnost.