Sjenica, mali grad u Sandžaku, nadaleko je poznata kao najhladniji grad u zemlji, a ujedno spada i među najhladnije u Evropi. Ovo planinsko mjesto smješteno je u Sjeničkoj kotlini na Pešterskoj visoravni, na nadmorskoj visini od nešto više od 1.000 metara, dok okolne planine poput Zlatara, Ozrena, Jadovika i Golije dosežu visine i preko 1.500 metara.
Zbog svog geografskog položaja, Sjenica je pravi magnet za ekstremne temperaturne uslove. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ), prosječna godišnja temperatura u Sjenici za klimatološki period od 1991. do 2020. godine iznosila je svega 7,2 stepena Celzijusa, dok su ekstremne vrijednosti zabilježene između -34,8 stepeni u zimskim mjesecima i 36,2 stepena tokom ljetnih vrhunaca. Ono što dodatno ilustrira oštre klimatske uslove u ovom kraju jeste podatak o čak 140 mraznih dana godišnje, dok je broj dana sa temperaturama iznad 30 stepeni jedva sedam.
Zašto Sjenica ima tako hladne zime?
Odgovor na ovo pitanje leži u specifičnoj mikroklimi Sjeničke kotline. Kotlina okružena visokim planinama stvara savršene uslove za pojavu temperaturne inverzije. Tokom jeseni i zime, kada Balkansko poluostrvo zahvati visok zračni pritisak, vrijeme postaje stabilno, bez vjetra i padavina, što doprinosi stvaranju specifičnih uvjeta u kojima hladniji, teži zrak sa okolnih planina pada u kotlinu. Kako se topliji zrak iz kotline diže ka višim slojevima atmosfere, dolazi do temperaturne inverzije – fenomena u kojem se, suprotno očekivanjima, temperatura povećava s visinom.
Zbog nedostatka vjetra, hladniji zrak ostaje zarobljen u kotlini, stvarajući „jezero hladnog zraka“ koje ostaje prisutno sve dok ne dođe do promjene vremenskih uvjeta. Tako je moguće da se tokom tih zimskih dana u Sjenici zabilježe ekstremno niske temperature, dok su vrhovi okolnih planina znatno topliji.
Priroda i izazov života u hladnoj Sjeničkoj klimi
Ovi specifični klimatski uvjeti oblikovali su svakodnevicu stanovnika Sjenice, koji su navikli na duge i hladne zime. Sjenica danas privlači pažnju turista, naučnika i meteorologa, kao mjesto gdje se može osjetiti prava surovost zime, ali i ljepota netaknutih pejzaža u najhladnijim mjesecima.
