Iako je u Srbiji poslednjih mjeseci poskupelo gotovo sve, od namirnica do usluga, ako je suditi po prognozama stručnjaka, taj trend će se nastaviti i na jesen, posebno za prehrambene proizvode, čija bi cijena mogla da bude uvećana i do 20 odsto
Spisak roba i usluga čija je cijena korigovana je veliki i kreće se od brašna, ulja, pa do benzina, prevoza, voća, povrća, struje, TV pretplate, građevinskog materijala, mesa, jaja, komunalija, cigareta, poreza, taksi, tehnike, peciva, sira, suhomesnatih proizvoda, nekretnina, nameta u bankama, alkoholnih pića, odeće, obuće… Procenat uvećanja je različit za svaku od navedenih stavki i kreće se od 5 do čak i preko 100 posto.
Ovakva situacija nije samo u Srbiji, već se slični procesi dešavaju i u svijetu, a opravdanje za to većina proizvođača nalazi u posledicama pandemije korona virusom, koja je prošle godine dovela do velikih ekonomskih potresa na globalnom nivou. Ti potresi sada dolaze na naplatu, a dodatno ih uvećavaju i ovogodišnje klimatske promene, suša, i druge vremenske nepogode ali i pad svetskih zaliha i povećana potražnja Kine.
U takvim uslovima, koji su doveli i do smanjenih prinosa kod velikih izvoznika poput Brazila, Argentine, SAD-a, Ukrajine i Rusije, cijene skaču svuda pa i u srpskim trgovinama i to gotovo na dnevnom nivou.
Najviše se u novčaniku osećaju promjene kod izdvajanja za hranu koja je sve skuplja. Primjera radi, ulje je skuplje za blizu 20 posto u poređenju sa prošlom godinom, neki suhomesnati proizvodi i za 26 posto, koliko i beli sir, dok su jaja skuplja i za 40 posto.
Dodatni udar ovih dana izazvalo je poskupljenje i do sada relativno jeftine piletine, čija je cijena viša za 15 posto. Tu je i gorivo koje je skuplje i do 25 dinara po litru od početka godine, dok je cena transporta uvećana za blizu 15 procenata.
Kada je riječ o uslugama i one ne miruju pa je tako struja skuplja za 7,9 odsto u ovoj godini voda, u zavisnosti od gradova, od 5 do 22 posto, odvoženje smeća od 17 do 36, dok su bankarske usluge korigovale postojeće provizije od 15 pa do 70 posto.
Ipak, čini se da je rekord zabilježen kod građevinskog materijala od kojih su neki poskupeli od 50 pa do neverovatnih 120 posto. Takav skok uslovio je i i povećanje cijena kvadrata nekretnina i to od 2 pa sve do 10 posto u proseku.
Penzionerka Natalija Katić, kaže za “Blic Biznis” da su ova poskupljenja dovela do toga da moraju da se naprave prioriteti u kupovini.
– Penzioner mora da stavi na papir šta će prije da kupi – kilogram mesa ili lijek u apoteci. Iz novčanika danas kada izvadite „crvenu“ nije dovoljna za dnevne potrebe već morate da imate bar dve. Više ni akcije ne pomažu da se prođe jeftinije jer je sve mnogo poskupelo. Brine me što je sada i pileće meso poskupelo, pa ću moratii i to da smanjim – navodi ova Beograđanka.
Rast cijena u %
ulje 20
suhomesnati proizvodi 26
svinjsko meso 20
pileće meso 15
gorivo 20
struja 7,9
voda od 5 do 22
odvoženje smeća od 17 do 36
bankarske usluge 15 do 70
građevinski materijal od 50 do 120
Iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije pak kažu da je za mnoge proizvode i usluge neopravdan rast cijena.
– Ako se nastavi ovako, značajan broj građana neće moći da sebi da priušti ni minimalnu potrošačku korpu. Po mojim procjenama, sa sadašnjim posupljenjima, za prosječnu je potrebno više od 100.000 dinara, a to mnogi nemaju pa će morati neke svoje potrebe da redukuju – navodi Goran Papović, predsednik NOPS za “Blic”.
On dodaje da je korona za mnoge postala izgovor za poskupljenje pa se koristi i tamo gde treba ali i gdje ne treba.
– Ako se ovako nastavi, to može skupo da košta i trgovce i proizvođače jer će se napraviti dizbalans između ponude i potražnje. Ono što je posebno važno, to je zloupotreba korone od strane javnih preduzeća za povećanje cijene svojih usluga. Riječ je o monopolistima na teritorijama lokalnih samouprava u kojima su osnovani i koji bi morali da vode računa da ne zloupotrebljavaju takav položaj na tržištu. Sve u svemu, čini se da će talas poskupljenja biti nastavljen na jesen i da će se cijene hrane dodatno korigovati – kaže Papović.
Takvo mišljenje dijeli i Branisalv Gulan, agrarni stručnjak.
– Troškovi ovogodišnje setve biće uvećani za bar 20 posto, što znači da će se u tom procentu naviše korigovati cene prehrambenih proizvoda. To znači, da ćemo skuplje plaćati brašno, ulje, ali i meso i druge proizvode. Što se pak tiče najnovijeg rasta cena mesa, to je očekivano jer su troškovi domaćih farmera veći a i uvoz iz EU je zbog njihovih potreba smanjen na srpsko tržište – kaže Gulan za “Blic” i nastavlja:Svinjsko meso je krajem aprila u trgovinama sa 500 dinara za kilogram buta palo na oko 450 dinara, a sada za to treba izdvojiti i 650 dinara po kilogramu. Cena junećeg buta je proletos pala sa 800 na oko 750 dinara, a sada je, i to ona akcijska u poznatom trgovinskom lancu, čak 880 dinara. Na jesen, te cene mogu još da skoče – kaže Gulan za “Blic”.
BLIC
