Ljubljana – Slovenija je 25. septembra 2025. postala prva članica Evropske unije koja je službeno zabranila ulazak u svoju zemlju izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu, povezujući ovu odluku s međunarodnim pravom i nalozima Međunarodnog krivičnog suda (ICC) iz Haga.
Slovenačka vlada donijela je ovu mjere kao dio šire strategije usmjerene na dosljedno poštovanje međunarodnih pravnih normi i odluka sudova koji se bave ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti. Prema službenom saopštenju Ministarstva vanjskih poslova, odluka je odgovor na ICC nalog za hapšenje Netanyahua zbog optužbi povezanih s oružanim sukobima u Gazi.
Slovenija, članica ICC i potpisnica Rimskog statuta, naglasila je da se mora pridržavati obaveza koje proizlaze iz sporazuma koji uređuju rad tog suda. Državna sekretarka Ministarstva vanjskih poslova Neva Grašić izjavila je da potez šalje jasnu poruku o očekivanom poštovanju presuda i odluka međunarodnih tribunala te međunarodnog humanitarnog prava.
Ova mjera uslijedila je nakon što je Slovenija ranije 2025. označila dvojicu izraelskih ministara kao persona non grata i zabranila im ulazak zbog njihovih stavova i uloga u sukobima na Bliskom istoku. Također je u avgustu uvela embargo na izvoz oružja prema Izraelu.
Slovenija je tako dodatno istaknula svoju poziciju kao jedne od najglasnijih evropskih kritičarki izraelske politike u Gazi. Ovaj potez dolazi nakon što je vlada prethodno priznala nezavisnost Palestine, čime je zauzela kompromisan stav u dugotrajnom sukobu između Izraela i Palestinaca.
Reakcije na odluku su podijeljene. Zvaničnici u Izraelu izrazili su nezadovoljstvo, ocjenjujući mjere kao neprijateljske i neosuđene. Nasuprot tome, palestinski predstavnici i aktivisti pažljivo su pozdravili potez kao hrabar i principijelan, naglašavajući potrebu za odgovornošću političkih lidera za njihove postupke na međunarodnoj sceni.
Odluka Slovenije dolazi u trenutku kada se čitav međunarodni sistem suočava s izazovima u vezi s provođenjem odluka ICC-a i srodnih institucija. Nekoliko država članica EU razmatra kako reagirati na naloge za hapšenje visokih političkih lidera, pri čemu su stajališta različita — od potpore do pravnog skepticizma.
Slovenija, iako mala zemlja, svojom odlukom želi potvrditi kredibilitet međunarodnih pravosudnih tijela i podržati univerzalne vrijednosti prava i humanosti, čime potencijalno postavlja presedan u praksi evropskih država prema sličnim slučajevima u budućnosti.