Šok u Njemačkoj: Ukida se socijala za one koji odbijaju rad – manje novca i za najam i grijanje

Njemački političar Jens Spahn (CDU), vođa parlamentarne skupine Unije, pokrenuo je žestoku raspravu o budućnosti građanskog doplatka (Bürgergeld). Njegov prijedlog predviđa radikalne rezove: oni koji odbiju ponuđeni posao više ne bi imali pravo na bilo kakvu socijalnu pomoć, a uz to bi se smanjile i subvencije za stanarinu i grijanje.

Spahn je u intervjuima za njemačke medije naglasio da je ovo pitanje “pravednosti” i da država ne može beskonačno financirati one koji odbijaju raditi.
– Oni koji mogu raditi, a odbiju posao, ne bi trebali primati Bürgergeld u budućnosti. Ako netko svjesno kaže “ne” radnom mjestu, time pokazuje da mu ne treba podrška države – poručio je Spahn, naglasivši da u ugostiteljstvu, dostavi i sektoru logistike trenutno postoje tisuće slobodnih radnih mjesta.

Posebno je kritičan prema subvencijama za stanarinu i troškove grijanja. Do sada su, barem u prvoj godini, one u potpunosti pokrivane – bez obzira na to jesu li razumne ili previsoke.
– Ova uredba mora nestati. Standardna stopa socijalne pomoći može ostati, ali troškove stanovanja i grijanja moramo dovesti u realne okvire – izjavio je političar CDU-a.

Njemački mediji poput Die Zeit i Südkuriera navode da bi ovo moglo značiti stroga ograničenja na subvencije za najam, što bi najviše pogodilo stanovnike u velikim gradovima. Kritičari, poput lista taz, upozoravaju da se rezovima ne rješava problem stanovanja, već samo povećava pritisak na siromašne.

Unutar vlade vladaju ozbiljni prijepori. SPD odbija potpuno ukidanje pomoći i upozorava da bi takvi potezi mogli izazvati socijalnu krizu. Međutim, Spahn tvrdi da su izdaci za Bürgergeld već premašili 50 milijardi eura i da rastu bez kontrole.

U javnim debatama CDU/CSU ističu potrebu za “novom pravednošću”, dok ljevica upozorava da politika kazne neće riješiti strukturne probleme tržišta rada i stanovanja.

U raspravu se uključio i bivši čelnik SPD-a Franz Müntefering, koji smatra da Njemačka mora ići dalje – uključujući i povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Podsjetio je da je još 2006. uveo produženje radnog vijeka sa 65 na 67 godina, te naglasio da se bez reformi mirovinski i socijalni sistem ne mogu održati.

Njemačka jesen donosi žestoku debatu: između zahtjeva za štednjom i rezovima koje predvodi CDU, i upozorenja o mogućim posljedicama koje dolaze iz SPD-a i ljevice. Budućnost Bürgergeld-a postaje jedno od ključnih pitanja njemačke politike i društva.