Srbija odbija odgovornost za Sjeverin

636

Danas, 22. oktora se navršava 27 godina od otmice i ubistva 17 građana bošnjačke nacionalnosti, državljana nekadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ), iz mjesta Sjeverin kod Priboja. Njih su iz autobusa oktobra 1992. godine izveli i pobili pripadnici paravojne formacije “Osvetnici”, kojom je komandovao Milan Lukić za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, piše Radio Slobodna Evropa.

Za ovaj zločin Okružni sud u Beogradu osudio je na po 20 godina zatvora Milana Lukića i Olivera Krsmanovića, a Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića na petnaest godina zatvora. Lukić je kasnije u Haškom tribunalu osuđen na doživotnu kaznu zatvora za zločine u Višegradu, ali ne i za zločin u Sjeverinu.

Godišnjica zločina obilježava se ove godine po prvi put nakon što je Sud za ljudska prava u Strazburu odbio predstavku koja mu je bila upućena u ime porodica.

Na mjestu zločina

Porodice ubijenih, predstavnici Islamske zajednice u Srbiji, nevladinih organizacija i lokalne vlasti u Sjeverinu će položiti cvijeće na spomen-obilježje ubijenim mjrštanima, a po povratku, na mjestu otmice, kod kafane “Amfora” biće bačeno cvijeće u rijeku Lim.

Mještani iz Sjeverine krenuli su u Priboj na posao preko teritorije BiH, jer je to bio jedini put da se dođe u Priboj. Kod kafane Amfora u mjestu Mioče u BiH, pripadnici “Osvetnika” iz autobusa, koji je saobraćao na relaciji Priboj-Pljevlja, izveli su 16 građana bošnjačke nacionalnosti, 15 muškaraca i jednu ženu.

Svi su kamionom odvedeni u Višegrad u motel “Vilina vlas” gdje su ubijeni. Do sada su pronađeni samo posmrtni ostaci jedne žrtve, Medredina Hodžića.

U noći pred otmicu autobusa, otet je i Sabahudin Ćatović, kao 17 žrtva. On je sa ostalih 16 civila odveden u Višegrad. Njegovo ime je naknadno upisano na spomen obilježje u Sjeverinu.

Ni status civilne žrtve rata

Porodice ubijenih Sjeverinaca nisu uspijele da dobiju ni status civilnih žrtava rata kao ni da ostvare pravo za naknadu štete.

U ime porodica žrtava Fond za humanitarno pravo (FHP) je pred pravosudnim organima Srbije 2007. godine podnio tužbu za naknadu štete, koja je odbijena, uz obrazloženje da odgovornosti države Srbije u njihovom slučaju nema jer se otmica dogodila na teritoriji Bosne i Hercegovine. I Ustavni sud Srbije je prije tri godine odbio ustavnu žalbu članova porodica ubijenih žrtava.

Posljednja nada im je bila Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, pa se FHP, nakon što su iscrpljena sva pravna sredstva pred pravosuđem u Srbiji, obratio ovom sudu smatrajući da porodice nisu imale pravičan postupak u Srbiji.

Fotografije mučenja ubijenih Bošnjaka iz Sjeverina

U februaru ove godine Evropski sud za ljudska prava odlučio je da je predstavka FHP u ime porodica žrtava iz Sjeverina neprihvatljiva, podsjeća Ivana Žanić, izvršna direktorka FHP:

“Evropski sud za ljudska prava odlučio je da je predstavka Fonda za humanitarno pravo u ime porodica žrtava iz Sjeverina neprihvatljiva jer su se otmica i ubistvo dogodili prije nego što je Evropska konvencija o ljudskim pravima postala obavezna za Srbiju. Evropski sud za ljudska prava donio je proceduralnu odluku i uopšte nije ulazio u sadržinu predstavke Fonda za humanitarno pravo.“

Sandžak danas/RSE