Vlasti u Srbiji započele su pripreme za iskopavanje potencijalne masovne grobnice kod deponije “Golo Brdo”, nedaleko od sela Kožlje u blizini Novog Pazara. Lokacija je identifikovana na osnovu informacija kosovskih vlasti koje sumnjaju da su posmrtni ostaci albanskih civila ubijenih tokom sukoba na Kosovu devedesetih godina sakriveni na tom mjestu.
Prema riječima Kushtrima Gare, šefa Komisije za nestale Vlade Kosova, iskopavanja bi mogla početi sredinom septembra, a pripreme za raščišćavanje terena su već u toku. Gara je istakao da su ove aktivnosti usklađene sa obavezama EULEX-a da, uz pomoć forenzičkih stručnjaka, podrži napore u rasvjetljavanju sudbine više od 1.600 nestalih osoba povezanih sa sukobima na Kosovu.
- Izgradnja pristupnog puta
Vlada Srbije potvrdila je početak izgradnje pristupnog puta do deponije, čime će se omogućiti pretraga terena. Komisija za nestale Vlade Srbije naglasila je da su postupili po zahtjevu Prištine i da je ovaj korak dio kontinuiranih napora da se lociraju masovne grobnice. Dosadašnja iskopavanja na 15 lokacija u Srbiji nisu rezultirala pronalaskom posmrtnih ostataka.
Tokom sukoba 1998. i 1999. godine na Kosovu je ubijeno više od 13.000 ljudi, većinom albanskih civila, dok je njih oko 1.612 i dalje na spisku nestalih, prema podacima Crvenog krsta.
Istraživačke aktivnosti i političke tenzije
Kosovska strana predložila je da se istraži još oko 20 lokacija u Srbiji, za koje se sumnja da kriju masovne ili pojedinačne grobnice. Međutim, srpska strana je prioritet dala lokaciji kod deponije “Golo Brdo”.
Premijer Srbije, Miloš Vučević, izjavio je da je Beograd spreman da istraži svaku lokaciju za koju postoje validni dokazi o postojanju grobnica, optužujući Prištinu za usporavanje procesa.
S druge strane, premijer Kosova, Albin Kurti, izrazio je zabrinutost da bi ovaj proces mogao biti još jedan pokušaj Srbije da odgodi istrage na drugim lokacijama koje je Kosovo označilo kao prioritetne. Kurti je 29. avgusta oštro kritikovao Beograd, navodeći da je strategija Srbije decenijama bila da sakrije zločine nad Albancima.
- Posljednji slučajevi
Posljednja masovna grobnica u Srbiji otkrivena je 2020. godine u nekadašnjem rudniku “Kiževak” kod Raške, gdje je ekshumirano devet tijela kosovskih Albanaca. Prije toga, iskopavanja su vršena i na lokalitetu rudnika Štavalj kod Sjenice, ali bez rezultata. Fond za humanitarno pravo iz Beograda ukazuje na mogućnost da još postoje neotkrivene grobnice u Batajnici, Petrovom selu i jezeru Perućac, gdje su tokom sukoba zločini pokušani sakriti potapanjem tijela.
- Otvaranje ratnih arhiva
Jedan od ključnih zahtjeva Prištine jeste otvaranje arhiva vojske i policije Srbije iz perioda sukoba, kako bi se prikupile informacije o masovnim grobnicama i sakrivanju tijela. Iako je Srbija predala oko 2.000 dokumenata, kosovska strana tvrdi da oni nisu od suštinskog značaja.
Proces traženja nestalih lica, uprkos potpisanoj Deklaraciji o nestalim licima iz maja 2023. godine, još uvijek nije doveden do kraja, a političke tenzije i dalje ometaju napore u ovoj važnoj humanitarnoj misiji.
Izvor Slobodna Evropa
