U Bregalničkoj ulici u Beogradu nedavno je otvorena spomen-soba Dragoljubu Mihailoviću, kontroverznom četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata, čija je prošlost opterećena ozbiljnim optužbama za ratne zločine i kolaboraciju s okupatorom. Ovaj korak izazvao je opravdanu zabrinutost među onima koji smatraju da je neophodno suočiti se s mračnim stranicama srpske historije.
Aktivistkinja Aida Ćorović i predstavnici grupe “Žene u crnom”, koji godinama osuđuju revizionizam i pokušaj izmjena historijskih činjenica, pokušali su pristupiti lokaciji. Nažalost, bili su spriječeni u svojoj namjeri od strane policijskih snaga.
Iako su neki, poput Igora Braunovića, izrazili sentiment prema ovom spomeniku, opasno je ignorisati činjenicu da je Mihailovićeva prošlost zločinačka. Inicijativa mladih za ljudska prava osudila je ovaj čin kao pokušaj normalizacije četničke ideologije i Mihailovića kao nacionalnog heroja, što nije u skladu s historijskim činjenicama.
Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava istakao je: “Ono što znamo za Dragoljuba Mihajlovića jeste da je on ne samo ratni zločinac, nego i da je dugo godina sarađivao s okupatorima.”
U svjetlu teških i bolnih historijskih činjenica, vitalno je da se opasnostima revizionizma suprotstavimo s pažnjom i odgovornošću. Veličanje kontroverznih figura iz prošlosti bez priznavanja njihovih djela može dovesti do zanemarivanja trauma i patnji onih koji su pretrpjeli zbog njihovih postupaka.
