Studentski protesti u Srbiji sve više poprimaju nacionalistički ton, a genocid u Srebrenici ostaje tabu tema — profesor Damir Gruda proziva javnost i izaziva lavinu komentara.
Piše: Redakcija Sandžak Danas
Profesor Damir Gruda, istaknuti univerzitetski profesor i borac za očuvanje bošnjačke kulture i historije, izazvao je pažnju javnosti objavom na svom Facebook profilu, u kojoj kritikuje sve veći nacionalistički ton studentskih protesta u Srbiji. Njegove riječi naišle su na snažnu podršku, ali i podsjetile na duboke rane i selektivnu svijest o zločinima iz prošlosti.
- „Niti jedan post o 30-toj godišnjici genocida u Srebrenici na niti jednom nalogu, niti jednog univerziteta, ni fakulteta, ni ‘Studenata u blokadi’ u Srbiji. Ruke su vam krvave za 16 nastradalih u Novom Sadu, a totalno se ignoriše najveći zločin u Evropi poslije Drugog svjetskog rata. Obzirom da je većina današnje vlasti u Srbiji bila dio Miloševićevsko-Šešeljevske koalicije 90-tih, istog tog zločinačkog sistema vrijednosti protiv kojih studenti mjesecima protestuju“, poručio je Gruda u statusu koji je ubrzo postao viralan.
Podsjetimo, redakcija Sandžak Danas već je ukazivala na sve izraženiju radikalizaciju studentskih protesta u Srbiji, gdje se sve češće u pozadini zahtjeva protiv režima, kriju elementi srpskog nacionalizma, dok se teme poput Srebrenice sustavno guraju pod tepih.
Objava profesora Grude naišla je na podršku i emocije u komentarima.
- Muamer Smailbegović piše: „Bravo Damire, dobro si ovo primijetio. Nažalost, nije to tema o kojoj se smije ili hoće da se priča.“
Senad Konicanin dodaje: „Svaka ti čast Profesore.“
Enes Djulovic je sažeo ogorčenost riječima: „Nek nastavi vucko da nas ybe. Zasluženo.“
Dok Arnes Bošnjak Ćorović u komentaru sa dozom ironije piše: „A nemo’ tako, đe baš sad to da ih pitaš… Sačeka malo.“
Grudina objava dolazi u trenutku kada se širom Srbije održavaju studentski protesti s ciljem „oslobađanja institucija“, ali se očigledno, kako upozorava, zaboravljaju istine koje su temelj svake slobodne budućnosti.
- „Ako danas studenti ne smiju da napišu ni jednu rečenicu o genocidu u Srebrenici, onda ne znaju protiv čega se tačno bune“, kažu u jednom od komentara.
Profesor Gruda nije samo naučnik, već i moralna vertikala Sandžaka, čije poruke nose težinu i među mladima i među akademskom zajednicom. Njegovo podsjećanje na šutnju o Srebrenici, posebno među onima koji tvrde da se bore za pravdu, otkriva bolan paradoks srbijanskog društva: zločini se prećutkuju da bi se sačuvala lažna slika kolektivne nevinosti.
I dok se u Beogradu mjesecima protestuje zbog tragedija i nasilja, pitanje Srebrenice ostaje granica koju mnogi ne žele da pređu.
