U subotu je Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori u Bijelom Polju održalo okrugli sto na temu ,,Bošnjaci i aktuelni procesi”. Cilj skupa je bio da politički prvaci iz reda bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, ali i svi oni koji igraju aktivnu ulogu u društvenom životu Crne Gore daju mišljenje o aktuelnom trenutku i eventualno predlože ideje kako i kuda dalje.
Tema se odnosila na položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, ali i na opšte stanje u državi, regiji, ali i na položaj dijaspore i kako najbolje njegovati odnose sa istom.
Ozbiljne teme u, u najmanju ruku, nestabilna vremena.
Za početak treba reći da je ovo prvi put da su za isti sto nakon duže vremena sjeli oni iz reda Bošnjaka i iz sadašnje i iz prošle vlasti.
Bili su tu i neki koji su davno u političkoj penziji, ali su, kako sami kažu, prepoznali važnost trenutka u kojem se nalazimo.
Marginalizacija značaja Bošnjačkog vijeća
I pored sitnih varnica, ono što je najvažnije, razgovaralo se.
A trebalo je davno, a nije.
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori formirana je u skladu sa zakonom i Ustavom Crne Gore. Ovo tijelo je zamišljeno kao natpolitičko s ciljem da okuplja Bošnjaka i artikuliše i bori se za njihove interese ne rukovodeći se političkim i ličnim interesima.
Ali, brak većine bošnjačkih političkih elemenata sa vladajućim partijama je od starta svjesno ili nesvjesno uticao da bošnjački političari sami marginalizuju značaj vijeća.
O tome najbolje govori i podatak da niko od relevantnih političara se nije borio da zasjedne u fotelju predsjednika Vijeća.
Svi su smatrali da im je puno isplativije da se uvale u fotelju ministra, gradonačelnika ili ambasadora. U fotelju predsjednika Vijeća bi se sjedalo tek kada bi se izjalovile ove varijante.
To je nanijelo veliku štetu Vijeću, a još veću Bošnjacima u Crnoj Gori.
Zato i ne treba da čudi podatak da i sami Bošnjaci u Crnoj Gori ne znaju koja je uloga i značaj ove institucije.
To je nažalost uticalo, da se mnogi oni koji su prepoznati kao ozbiljni društveni i kulturni djelatnici i izvan bošnjačkog spektra, udalje od djelovanja u okviru Vijeća, što je Vijeću, a opet i Bošnjacima, samo donosilo štetu.
Pronaći zajednički interes
Ali, prošlogodišnji izbori su natjerali Bošnjake, tačnije neke među njima, da pokušaju intenzivirati ulogu Bošnjačkog vijeća.
Dobro je, što su počeli od činjenice da se mora izaći iz političkih okvira i pronaći ono što je zajednički interes Bošnjaka u Crnoj Gori.
Ono što je dobro je da su svi učesnici skupa saglasili da je interes Bošnjaka Crne Gore, ali i Bošnjaka u cijeloj regiji, nepovredivost postojećih međunarodno priznatih granica, kao i integracija cijele regije u Evropsku Uniju i NATO.
Takođe, svi su istakli potrebu da se održe veze sa dijasporom i zaštite njena prava u skladu sa onim što su međunarodni standardi.
Istina, različita su bila viđenja tih puteva, ali oko cilja su svi složili.
Nažalost, nije se moglo i bez onih ustaljenih jalovih političkih parola.
Ali za razliku od nekada, to je sada djelovalo bijedno i neuvjerljivo.
Po prvi put prodavci magle, u to sam uvjeren, ma iz kojeg političkog spektra dolazili, nemaju šansi na uspjeh.
Razloga je više i zahtijevaju puno više prostora, ali navešću samo neke.
Bošnjaci u Crnoj Gori su u novom neprekidnom demografskom opadanju od 1991. godine.
Raseljavanje se prvo desilo zbog ratova, prisilne mobilizacije, kao i niza napada na Bošnjake i njihovu imovinu.
Bošnjačke sredine među najsiromašnijim
Iseljavanje se zatim, manjim ili većim intenzitetom, neprekidno nastavilo.
Vrhunac novog vala se desio sa otvaranjem Njemačke za radnike sa Balkana.
Takođe, sredine u kojima žive Bošnjaci su među najsiromašnijim u državi, sa najgorom infrastrukturom i niskom stopom ulaganja države.
O stanju u sredinama gdje žive Bošnjaci najbolje govori sljedeći podatak – od 24 opštine u Crnoj Gori, Bošnjaci su većina u četiri (Rožaje, Plav, Gusinje i Petnjica). Upravo je na posljednjim izborima odziv birača upravo bio najniži u ovim opštinama.
To govori da tamo jednostavno živi puno manje ljudi nego prije samo nekoliko godina što će predstojeći popis i pokazati.
Često se od nekih bošnjačkih političara, i iz nacionalnih i iz građanskih partija, može čuti da su Bošnjaci sve dali i spremni dati za Crnu Goru.
To je jedna od rijetko kazanih istina iz njihovih usta, ali su prećutali da su mnogi među njima uzeli jako puno i od naroda kojem pripadaju i od svih građana Crne Gore.
Takođe, tu je i drugi vid negativne selekcije među Bošnjacima koji je one nesposobne po političkoj ili rođačkoj liniji gurao na funkcije.
Ali, kao što rekoh, tome je, prilično sam siguran, odzvonilo.
Bošnjaci u Crnoj Gori su na raskrsnici – ili će naučiti da se bore za svoje interese prelazeći političke i druge razlike ili će zasluženo biti bačeni na političku i životnu marginu, čineći manje ili više poželjan dekor od vlasti do vlasti.
Nemaju koga lagati i pljačkati
A lažovi među bošnjačkim političarima, od kojih ogromna većina želi da postane lopov narodnih para, postaju prošlost u bilo kojem pravcu da krene budući razvoj događaja.
Ne zato što će oni postati bolji ljudi, već prosto više neće imati koga da slažu i opljačkaju.
Ipak, ono što treba podvući je da među Bošnjacima u Crnoj Gori još uvijek ima i sposobnih i časnih da kormilo ovog broda okrenu u pravom smjeru
I da završim sa optimizmom s početka teksta – Bošnjaci su počeli razgovarati o svojim interesima i pri tome nisu vrijeđali i ponižavali jedni druge.
A to je, vjerujte mi na riječ, veliko.
IZVOR: AL JAZEERA
Piše: Edin Smailović
