BERLIN – Deset godina nakon što je Njemačka otvorila vrata stotinama hiljada izbjeglica koje su bježale od rata u Siriji, nova vlada kancelara Friedricha Merza najavila je početak procesa njihovog povratka u domovinu. Poruka koja je odjeknula širom zemlje glasi: „Vrijeme je da se mnogi vrate kući.“
Tokom izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, Njemačka je primila više od milion Sirijaca, a danas ih na njenoj teritoriji živi oko 1,3 miliona, uključujući više od 25.000 djece rođene u Njemačkoj. No, prema Merzovim riječima, „više ne postoje razlozi za azil“, te vlada planira pokrenuti dobrovoljnu repatrijaciju, a kasnije i moguće deportacije onih koji odbiju odlazak.
„Počet ćemo s konkretnim koracima za povratak Sirijaca,“ izjavio je Merz prošle sedmice, dodajući da će se „dobrovoljni povratak poticati, ali će prisilne deportacije ostati opcija ako bude potrebno“.
Nakon godina građanskog rata, režim Bašara al-Asada je srušen, a vlast u Damasku sada drži prelazna administracija pod predsjednikom Ahmadom al-Sharaom. Kancelar Merz već je najavio mogućnost bilateralnih razgovora s novim sirijskim vlastima o „sigurnom povratku i obnovi zemlje“.
Ipak, brojni analitičari upozoravaju da je Sirija i dalje nestabilna. U nekim provincijama, uključujući Latakiju, i dalje izbijaju oružani sukobi između različitih frakcija.
Sirijski aktivist Akram al-Bunni upozorava da povratak izbjeglica može biti opasan:
„Oružje je i dalje u rukama ekstremističkih grupa, a povratnici bi mogli postati mete novih progona.“
Merzove izjave izazvale su veliku zabrinutost unutar sirijske zajednice.
„Njegove riječi potiču ideje krajnje desnice i stvaraju strah kod ljudi koji su se integrirali i rade,“ kaže Rafif Dawoud, 33-godišnja arhitektica iz Berlina, koja je u Njemačku došla 2013. godine i danas ima državljanstvo.
„Govori o vraćanju ljudi koji su stvorili novi život ovdje, što je ponižavajuće i nehumano.“
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul nedavno je izjavio da današnja Sirija „izgleda kao Njemačka 1945. godine“, te da sumnja kako će veliki broj izbjeglica dobrovoljno pristati na povratak.
Opozicione stranke i humanitarne organizacije oštro su kritikovale vladine planove.
Zastupnica Zelenih Lamya Kaddor izjavila je za Der Spiegel:
„Vjerovati da su masovne deportacije moguće znači potpuno ignorisati stvarnost na terenu.“
Udruga njemačko-sirijskih organizacija upozorila je da bi repatrijacija bila „udarac za hiljade ljudi koji su se uspješno integrisali“.
Prema podacima ministarstva zdravstva, više od 6.000 sirijskih ljekara trenutno radi u njemačkim bolnicama. Stručnjaci upozoravaju da bi njihov odlazak izazvao kolaps pojedinih sektora zdravstvenog sistema.
Analitičari ističu da je Merzov potez dio šire strategije kojom konzervativna vlada pokušava zaustaviti rast popularnosti krajnje desne stranke AfD (Alternativa za Njemačku), koja je na posljednjim izborima postala druga najjača politička snaga u zemlji.
Za razliku od politike bivše kancelarke Angele Merkel, koja je 2015. godine izgovorila čuvenu rečenicu „Wir schaffen das“ („Uspjet ćemo“), Merz sada tvrdi:
„Nismo uspjeli i sada to pokušavamo ispraviti.“
Dok se u Berlinu vodi politička borba, mnogi Sirijci u Njemačkoj žive u neizvjesnosti. Oni koji imaju njemačko državljanstvo ili trajne boravišne dozvole neće biti pogođeni ovom mjerom, ali stotine hiljada s privremenim statusom azila strahuju za budućnost.
Za njih, Njemačka više nije samo zemlja utočišta – to je dom u kojem su odrasla njihova djeca, stekli su prijatelje i izgradili novi identitet. Povratak u razorenu zemlju za mnoge nije opcija, već nova trauma.