Bosna i Hercegovina već dugo vremena nosi težak teret neodgovornog upravljanja svojim prirodnim resursima. Masovna sječa šuma, neodržavanje rijeka, nekontrolisano odlaganje otpada i izgradnja naselja na rizičnim lokacijama samo su neki od faktora koji čine ovu zemlju podložnom prirodnim katastrofama. Posljednji tragični događaji u Donjoj Jablanici, gdje je zbog poplava živote izgubilo 20 ljudi, još jednom su podsjetili na potrebu odgovornijeg pristupa prostornom planiranju i zaštiti okoliša.
Katastrofa u Jablanici nije došla iznenada – godinama su stručnjaci upozoravali na potencijalne opasnosti, a jedan od njih je i akademik Muriz Spahić, stručnjak za hidrologiju i geografiju, koji već duže vrijeme alarmira javnost o mogućim opasnostima u slivu rijeke Neretve. Prema njegovim riječima, brane i hidroelektrane na Neretvi predstavljaju ozbiljnu prijetnju za stanovništvo u dolini, sve do njenog ušća u Jadransko more.
“Zamislite scenarij u kojem se u gornji sliv rijeke Neretve izlije ogromna količina padavina, nekoliko stotina milimetara po kvadratnom metru, i to u kratkom vremenskom periodu. Ako bi brana hidroakumulacije ‘Ulog’, koja je izgrađena na nestabilnom terenu, popustila, posljedice bi bile katastrofalne. Čitava naselja bi nestala s lica zemlje, a šteta bi se osjetila sve do Jadranskog mora”, upozorio je Spahić u razgovoru za Večernji list.
- Klimatske promjene i ljudska nepažnja
Iako klimatske promjene igraju značajnu ulogu u sve češćim i intenzivnijim poplavama, Spahić napominje da su one samo dio šireg problema. On ističe da su poplave i bujice u BiH prisutne već vijekovima, ali da su sada pogoršane neadekvatnim prostornim planiranjem i infrastrukturnim projektima.
“Naša neadekvatna briga o okolišu, uključujući masovnu sječu šuma i nekontrolisanu izgradnju, samo dodatno pogoršava situaciju. Na primjer, kamenolomi u blizini Donje Jablanice djeluju bez potrebnih dozvola, a njihova aktivnost može doprinijeti stvaranju klizišta i povećati rizik od bujičnih poplava”, navodi on.
Osim toga, Spahić se osvrnuo i na projekat ‘Gornji horizonti’, kojim je planirano preusmjeravanje voda iz sliva Neretve ka Trebišnjici. Prema njegovim riječima, ovaj projekat dodatno destabilizuje krški teren i može izazvati slične katastrofe u budućnosti.
- Potreba za hitnim djelovanjem
Tragedija u Jablanici samo je jedan u nizu sličnih događaja koji su pogodili BiH u posljednjih nekoliko godina. Iako se prirodne katastrofe ne mogu potpuno spriječiti, stručnjaci poput Spahića naglašavaju da se njihov utjecaj može značajno smanjiti uz odgovorno prostorno planiranje, pojačane mjere zaštite okoliša i adekvatnu infrastrukturu.
“Moramo shvatiti da su klimatske promjene realnost, ali i da smo mi itekako odgovorni za posljedice. Ako nastavimo zanemarivati upozorenja stručnjaka i dopuštati neodgovornu gradnju i eksploataciju prirodnih resursa, ovakve tragedije će postati naša svakodnevica”, zaključuje akademik Spahić.
Za kraj, pitanje koje se postavlja je – koliko još ljudskih života mora biti izgubljeno prije nego što nadležni preduzmu konkretne mjere? Trenutne prognoze i upozorenja nisu optimistični, a odgovornost leži na svakome ko doprinosi ovakvom stanju.