Utorak, 13 Januara, 2026

Sulejman Jakupović izvozi “otrov” – kilogram vrijedi i do 50.000 eura

Share

U selu Kozaruša kod Prijedora, smještenom između mirisa livada i zujanja pčela, jedan čovjek stvorio je posao koji nadmašuje svaku maštu. Sulejman Jakupović, iskusni pčelar i inovator, već godinama izvozi pčelinji otrov u Sjedinjene Američke Države, gdje se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Njegov rad prepoznat je kao pionirski u regionu, a cijena proizvoda koji prikuplja dostiže vrtoglavih 50.000 eura po kilogramu.

Ova dragocjena supstanca, poznata pod naučnim imenom apitoksin, koristi se u liječenju brojnih bolesti, među kojima su karcinom i multipla skleroza. Jakupović objašnjava da se otrov prikuplja na potpuno bezbolan način za pčele, pomoću uređaja koji je sam osmislio.

“Koristim aparate koji stvaraju frekvenciju sličnu zvuku stršljena. Pčele tada misle da brane košnicu, ubadaju staklene ploče i tako oslobađaju otrov bez gubitka žaoke. Nakon toga normalno nastavljaju svoj život”, kaže Jakupović.

Da bi se dobio jedan gram pčelinjeg otrova, potrebno je čak 90.000 uboda pčela. Jakupović godišnje proizvede oko dva kilograma otrova, što ga svrstava među rijetke pčelare u Evropi koji se bave ovom delikatnom i unosnom granom.

Njegov proizvod našao je primjenu i u naučnim istraživanjima.

“Na mom pčelinjem otrovu dvije djevojke su doktorirale – jedna je dokazala da pčelinji otrov uništava ćelije karcinoma za manje od 20 minuta, a druga da ublažava simptome multiple skleroze,” ističe Jakupović.

Osim toga, apitoksin se koristi u izradi seruma, tretmanima za krvni pritisak i raznim terapijama za autoimune bolesti.

Njegov prijatelj i učenik, Ismet Mahmulj, tek započinje svoj put u svijetu pčelarstva.

“Imam 26 zajednica, a počeo sam sa dvije košnice. Cilj mi je da jednog dana, uz Sulejmanovu pomoć, i ja započnem proizvodnju pčelinjeg otrova,” kaže Mahmulj.

Uprkos svjetskoj potražnji, pčelinjeg otrova nema dovoljno jer se broj pčela smanjuje alarmantnom brzinom. Malo je i onih koji se usude baviti ovim poslom, jer nepravilno prikupljanje može nanijeti ogromnu štetu košnicama. Jakupović, međutim, ostaje optimista:

“Pčela je čudo prirode. Ako je čuvamo i razumijemo, ona nam može pružiti zdravlje i budućnost.”

Slični članci

Local News