Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je Iran kategorično odbacio tvrdnje o mogućim pregovorima i poručio da će sukob trajati sve do – kako navode – “potpune pobjede”. Ova poruka dolazi u trenutku kada se istovremeno pojačavaju vojni udari između Irana i Izraela, a diplomatski kanali gotovo u potpunosti zamiru.
Prema zvaničnim izjavama iz Teherana, navodi američkog predsjednika Donalda Trumpa o navodno “uspješnim pregovorima” nemaju uporište u stvarnosti. Iranski vojni vrh jasno je stavio do znanja da pregovori trenutno nisu opcija, te da će njihove snage nastaviti operacije bez kompromisa.
Istovremeno, sličan ton dolazi i iz Tel Aviva. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da će Izrael nastaviti vojne operacije ne samo protiv Irana, već i protiv njegovih saveznika u regionu, prije svega Hezbolaha u Libanu. Time se sukob sve više pretvara u širi regionalni konflikt, s potencijalno nesagledivim posljedicama.
Dodatnu zabrinutost izazivaju procjene izraelskog istraživačkog centra Alma, koji navodi da Iran trenutno raspolaže sa oko 1.000 projektila spremnih za upotrebu. Prema njihovim analizama, na početku sukoba Iran je imao arsenal od oko 2.500 balističkih raketa, koje se lansiraju s mobilnih platformi ili iz podzemnih baza. Ove brojke ukazuju na to da, uprkos intenzivnim sukobima, Iran i dalje posjeduje značajan ofanzivni kapacitet, što produžava trajanje konflikta i povećava rizik od novih napada na širem području Bliskog istoka.
Tokom protekle noći zabilježeni su novi, intenzivni napadi s obje strane. Iran je, prema dostupnim informacijama, gađao ciljeve u području Perzijskog zaljeva koristeći kombinaciju balističkih projektila i bespilotnih letjelica. S druge strane, Izrael je dodatno proširio operacije pokretanjem udara na položaje Hezbolaha u Libanu, čime je otvoreno novo ratište. Ovakav razvoj situacije potvrđuje da sukob više nije ograničen na direktnu konfrontaciju dvije države, već uključuje i regionalne aktere.
Iako su međunarodni akteri pokušali inicirati hitne sastanke i diplomatske kontakte, poruke koje dolaze iz Teherana i Tel Aviva ukazuju da su šanse za brzi prekid vatre minimalne. Retorika s obje strane postaje sve oštrija, dok vojni odgovori sve snažniji. Analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija mogla imati ozbiljne posljedice po globalnu sigurnost, posebno zbog strateške važnosti Perzijskog zaljeva i mogućih poremećaja u energetskom sektoru. U ovom trenutku, Bliski istok ulazi u jednu od najopasnijih faza posljednjih godina – bez jasnih naznaka smirivanja situacije i uz sve veći rizik da sukob preraste u širi regionalni rat.