Tetrijeb ponovo snimljen u Sandžaku na planini Mokra mogao bi predstavljati važan dokaz da ova rijetka i zaštićena vrsta i dalje uspješno naseljava očuvane planinske šume.
Jedan od najrjeđih stanovnika evropskih planinskih šuma – tetrijeb (gluhan) – ponovo je zabilježen u Sandžaku. Na planini Mokra, u okolini Berana, nedaleko od Čakora i Nacionalnog parka Prokletije, ljubitelj prirode uspio je kamerom zabilježiti dva primjerka ove izuzetno rijetke ptice, čime je probuđena nova nada za očuvanje vrste u crnogorskim planinama.
Na snimku, koji je dostavljen Portalu RTCG, vide se dvije jedinke za koje stručnjaci pretpostavljaju da su ženke ili mlađe ptice. Iako jedno ovakvo zapažanje nije dovoljno da potvrdi rast populacije, ono predstavlja vrijedan podatak za biologe i ornitologe koji godinama prate stanje ove ugrožene vrste. Autor snimka kaže da je susret bio potpuno neočekivan.
“Prišao sam im veoma blizu i uspio da ih snimim na oko dvije hiljade metara nadmorske visine. Bio je to prizor koji se rijetko doživljava. Tetrijeb je poznat i kao gluhan, ali taj naziv ne znači da ne čuje, već da tokom parenja proizvodi snažne zvuke i tada na trenutak postaje manje oprezan”, ispričao je on.
Stručnjaci ističu da je svaka potvrda prisustva tetrijeba izuzetno važna, jer ova ptica nastanjuje isključivo velika, mirna i očuvana šumska područja. Upravo zbog toga smatra se jednim od najboljih pokazatelja zdravlja planinskih ekosistema. Prisustvo tetrijeba znači da su na tom području očuvane stare četinarske šume, bogata flora i fauna, kao i prirodni uslovi neophodni za opstanak brojnih drugih biljnih i životinjskih vrsta.
Poseban značaj ovog otkrića leži u činjenici da bi planina Mokra mogla predstavljati važan prirodni koridor između Prokletija i drugih planinskih masiva. Takva povezanost omogućava razmjenu genetskog materijala među populacijama i povećava šanse za dugoročni opstanak vrste.
Ipak, naučnici upozoravaju da je prerano govoriti o oporavku populacije. Za takav zaključak potrebna su višegodišnja istraživanja, praćenje mužjaka na pjevalištima, potvrda uspješnog gniježđenja i prisustva mladih jedinki. Najveće prijetnje tetrijebu i dalje ostaju sječa i fragmentacija starih šuma, izgradnja šumskih puteva i infrastrukture, uznemiravanje tokom perioda razmnožavanja, ali i klimatske promjene koje mijenjaju uslove života u visokoplaninskim područjima.
Prema procjenama stručnjaka, u Crnoj Gori danas živi između 200 i 500 jedinki tetrijeba, pri čemu većina smatra da je stvarni broj bliži donjoj granici tog raspona. Najvažnija staništa nalaze se na Prokletijama, Durmitoru, Bjelasici, Komovima, Zeletinu, Ljubišnji, Vojniku i drugim visokoplaninskim šumskim kompleksima.
Crnogorska populacija dio je šire dinarske populacije koja je povezana sa populacijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji. Za razliku od zapadne Evrope, gdje su mnoge populacije postale male i izolovane, dinarski prostor još uvijek predstavlja jedno od najvažnijih utočišta ove veličanstvene ptice.
Ekolozi poručuju da svaki novi snimak tetrijeba predstavlja mnogo više od zanimljivosti. On je podsjetnik da Crna Gora još uvijek posjeduje netaknute planinske predjele koje je potrebno sačuvati za buduće generacije.
Ukoliko buduća istraživanja potvrde da se tetrijeb na planini Mokra redovno zadržava i uspješno razmnožava, to bi mogla biti jedna od najznačajnijih vijesti za zaštitu prirode u Crnoj Gori u posljednjih nekoliko decenija. Takav razvoj događaja pokazao bi da očuvane planinske šume i dalje pružaju utočište jednoj od najimpresivnijih i najugroženijih ptica evropske divljine.