Sportska javnost u Srbiji i regionu i dalje je u šoku nakon tragične smrti proslavljene teniserke Tatjana Ječmenica, koja je izgubila život u teškoj saobraćajnoj nesreći na obilaznici oko Beograda. U ovoj nezamislivoj tragediji ugašen je jedan sportski život, a iza nje je ostao njen najveći ponos – osamnaestogodišnji sin Aleksa.
Dok se porodica i prijatelji opraštaju od žene koja je ostavila dubok trag u srpskom tenisu, najteži teret sada nosi upravo mladi sportista koji tek gradi svoju rukometnu karijeru. Njegov otac, Darko Jevtić, dugogodišnji direktor Rukometni klub Vojvodina, i dalje se nalazi u indukovanoj komi, dok se ljekari bore za njegov život.
Iako su oba roditelja ostvarila zavidne sportske karijere, Aleksa nikada nije bio pod pritiskom da ide njihovim stopama. Tatjana je često isticala da joj je najvažnije da njen sin bude srećan i posvećen onome što sam izabere.

U jednom od posljednjih intervjua govorila je o njegovom talentu za rukomet, naglašavajući da je riječ o darovitom desnom beku, ali i da vrhunski sport zahtijeva potpunu predanost, disciplinu i žrtvu. Otac mu je, kako je govorila, bio najveći kritičar i podrška pred svaku utakmicu. Danas te riječi odzvanjaju snažnije nego ikad.
Tokom profesionalne karijere, Tatjana Ječmenica nastupala je na sva četiri grend slem turnira, a poseban uspjeh ostvarila je na Roland Garros 1996. godine, kada je stigla do drugog kola. Iste godine dostigla je i najbolji plasman na WTA listi – 72. mjesto u singlu i 84. u dublu.
Nakon završetka igračke karijere ostala je u sportu – 2005. godine postala je selektor Fed Cup reprezentacije tadašnje Srbije i Crne Gore, a kasnije je radila kao trener i vodila tenisku školu u Novom Sadu, gdje je sa posebnom pažnjom radila sa mladim talentima.
Za Aleksu, koji je tek zakoračio u svijet ozbiljnog sporta, život je u jednom danu postao potpuno drugačiji. Ostao je bez majke koja mu je bila najveći oslonac, dok se nada oporavku oca još uvijek ne gasi.
Ipak, iza sebe ima naslijeđe discipline, ljubavi prema sportu i porodične posvećenosti. Upravo to moglo bi mu biti najveća snaga u godinama koje dolaze. Sportska Srbija danas ne tuguje samo za velikom teniserkom, već i pruža podršku mladiću pred kojim su, uz sportske izazove, sada i mnogo teže životne borbe.
