TRŽIŠNA INSPEKCIJA na terenu: INSPEKTORI su kao tajni kupci

154

 

 

Oko 30 puta su tržišni inspektori za pet mjeseci tokom prošle godine, od početka primjene novog Zakona o trgovini, imitirali potrošače, kupovali robu ili usluge fizički i u onlajn prodavnicama, kako bi na djelu “uhvatili” trgovce koji neregularno posluju, saznaju “Novosti” u resornom Ministarstvu.

 

To je okviran broj izdatih naloga za nadzor putem prikrivne kupovine jer se ne vodi odvojena evidencija za ovu metodu, koja je samo jedna od predviđenih za suzbijanje neregistrovanog rada, odnosno sive ekonomije u prometu robe i usluga. Ovaj instrument je najviše primjenjivan kod prodavaca tekstila, posrednika za izdavanje nekretnina, kamenorezaca, auto-mehaničara, auto-limara, pružalaca usluga ugradnje prozora, dok ugostiteljske objekte kontroliše turistička inspekcija.

 

Nadlježni su tako uspjeli da “doskoče” onima koji krše propise, a među njima je i jedan nelegalni posrednik za izdavanje stanova koji se oglašavao preko društvenih mreža. Tržišni inspektor se kao tajni kupac odazvao na njegov oglas putem mejla i razmjenili su brojeve mobilnih telefona. Dogovorili su se da se nađu ispred zgrade u kojoj je bio ponuđen stan. Kada se posrednik pojavio, tu su ga već sačekali inspektori koji su se legitimisali. Utvrdili su da se bavi posredovanjem u prometu nepokretnosti, a nema licencu niti je upisan u poseban registar. Zabranjeno mu je obavljanje neregistrovane djelatnosti i oglašavanje putem društvenih mreža, a protiv nelegalnog posrednika je podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Ovaj primjer u razgovoru, za “Novosti”, otkriva Mirjana Damjanović, načelnik Odeljenja za kontrolu prometa i zaštitu potrošača u Ministarstvu trgovine. Ona ističe da se metoda prikrivene kupovine koristi samo u slučaju osnovane sumnje da neko radi neregistrovano ili da prodaje robu i usluge, a ne izdaje račune.

 

-To je izuzetno sredstvo u inspekcijskom nadzoru i primjenjuje se ako se na drugi način ne mogu obezbjediti potrebni dokazi ili bi to bilo značajno otežano – objašnjava Damjanovićeva. – Prikrivena kupovina obezbjeđuje nedvosmisleni dokaz da je neko nudio robu, a da nije bio ovlašćen za to, ili da za kupljenu robu nije izdao račun.

 

Prilikom korišćenja ove metode kontrola se ne najavljuje, a inspektori se ne predstavljaju i ne pokazuju nalog za nadzor, nego postupaju kao potrošači. Kada kao tajni kupac uđe u maloprodajni objekat, on bira robu i kada je plati, onda se, kako navodi naša sagovornica, legitimiše i počinje nadzor. Zapisnikom se konstatuje da li je privrednik registrovan i da li je za kupovinu izdao račun. Dodaje da se i kod onlajn trgovine tržišni inspektori ponašaju kao kupci i naručuju robu ili usluge putem mejla, odnosno mobilnog telefona. Kada se utvrdi da neko krši propise, donosi se rešenje o zabrani neregistrovanog rada, nalaže upis u registar i podnosi zahtev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom Prekršajnom sudu.

Mogućnost prikrivene kupovine koriste inspektori tržišne, turističke i saobraćajne inspekcije, a primjena se očekuje i u drugim sektorima u kojima je ovakav način prikupljanja dokaza potreban.

 

Poseban nalog

Za prikrivenu kupovinu načelnik odeljenja izdaje tržišnom inspektoru poseban nalog za inspekcijski nadzor, tako da se unapred zna kod koga će on otići u kontrolu kao potrošač – objašnjava Mirjana Damjanović. – Inspektor ne odlučuje samoinicijativno i slučajno kada će da postupi kao tajni kupac, već radi prema unapred planiranom postupku.

 

Za aktivnosti 300.00 dinara

Načelnica Mirjana Damjanović kaže da je finansijskim planom u okviru usvojenog budžeta predviđeno 300.000 dinara za aktivnosti u vezi sa prikrivenom kupovinom.

– Nema potrebe da se planira veći iznos, imajući u vidu da se iskorišćeni novac za robu vraća po obavljenoj kupovini, I može ponovo da se koristi – objašnjava Damjanovićeva. – Kod onlajn trgovine do sada smo imali situacije do zaključenja ugovora za određene usluge, a tržišni inspektor se prije plaćanja legitimisao.

 

Izvor: Novosti / Sandžak Danas