Lideri turkijskih država sastat će se uoči zvaničnog samita koji je planiran da se održi u Istanbulu tokom jeseni
Organizacija turkofonih država trebala bi održati neformalni samit 31. marta, koji je priprema članica za predstojeći zvanični samit u Istanbulu.
Turkic Council eyes forming 'united states of Turkic world' https://t.co/FD2AkgK85M
— Turkic Council (@TurkicCouncil) March 30, 2021
Govoreći uoči neformalnog sastanka ekskluzivno za agenciju Anadoliju, generalni sekretar Turkijskog vijeća Bagdad Amrejev rekao je da je odlučeno da će se sastanak održati u virtuelnom formatu zbog tekuće pandemije COVID-19.
Rekavši da Turkijsko vijeće teži ujedinjenoj državi Turkijskog svijeta, Amrejev je rekao da će predsjednici Turske, Azerbejdžana, Kazahstana, Kirgistana i Uzbekistana prisustvovati predstojećem samitu.
Samit Vijeća Turkijskih država, Baku, 15. Oktobar 2019. godine
U međuvremenu, premijer Mađarske Viktor Orban će da prisustvuje samitu sa statusom zemlje posmatrača, kao i zvaničnik iz Turkmenistana koji će također prisustvovati sa statusom posmatrača.
“To je prvi samit turkijskih lidera, nakon pobjede [Azerbejdžana] u Karabahu. Zbog toga značaj ovog sastanka raste u očima javnosti”, rekao je Amrejev.
“Sastanak će biti suštinska tačka u našim naporima za jačanje jedinstva Turkijskog svijeta, ” dodao je Amrejev.
Na dnevnom redu samita, generalni sekretar vijeća rekao je da će drevni grad Turkistan u Kazahstanu biti proglašen duhovnim središtem Turkijskog svijeta.
Grad sa hiljadugodišnjom historijom bio je glavni grad Kazaškog kanata od 16. do 18. vijeka.
Turkistan, u kojem je poznati sufijski šeik Khoja Akhmet Yassawi živio u 11. stoljeću, i tamo je pokopan nakon njegove smrti, odigrao je ključnu ulogu u islamizaciji Centralne Azije.
Turkistan, drevni grad u Kazahstanu (Foto:itinari.com)
Bio je jedno od duhovnih, političkih i komercijalnih središta historijskog Puta svile i počeo se revitalizirati nakon 1991. godine kada je Kazahstan stekao nezavisnost od Sovjetskog Saveza.
“Znamo značaj ovog grada [Turkistana] za čitav islamski svijet”, rekao je Amrejev dodajući da će i drugi gradovi u turskom svijetu “poput Istanbula, Samarkanda, Buhare, Šuše, Bakua i Almatija” u budućnosti možda dobiti poseban status.
Turkijske zemlje će sudjelovati u rehabilitaciji Karabaha
Tokom neformalnog samita razmotriti će se multilateralna saradnja, situacija u regionu i svijetu, te će se tražiti načini za jačanja saradnje sa susjednim zemljama i međunarodnim partnerima država članica Turkijskog vijeća.
Budući da će sastanak biti prvo okupljanje svih čelnika Turkijskog vijeća nakon pobjede Azerbejdžana u Karabahu, Amrejev je rekao da će čelnici vijeća “pokazati napore solidarnosti na rehabilitaciji radi obnove oslobođene teritorije Karabaha … Naši lideri će razmijeniti mišljenja”.
Rekao je da je “još jedna važna tačka i učešće našeg privatnog sektora u rehabilitacijskim radovima na oslobođenim teritorijama Azerbejdžana. Sazvaćemo poslovni forum u Bakuu krajem aprila kako bismo razgovarali o načinima korištenja potencijala našeg privatnog sektor [za obnovu oslobođenih teritorija u Karabahu]. ”
Bivše Sovjetske republike Jermenija i Azerbejdžan imale su napete odnose gotovo tri decenije, nakon što je jermenska vojska 1991. godine počela okupirati Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao azerbejdžanski teritorij, i sedam susjednih regija.
Kada su 27. septembra izbili novi sukobi, jermenska vojska započela je napade na civile i azerbejdžanske snage i prekršila nekoliko humanitarnih sporazuma o prekidu vatre.
Vijeće pod vodstvom generalnog sekretara pripremilo je “Strategiju Turkijskog vijeća 2020.-2025 i Turkijsku svjetsku viziju-2040”, rekao je Amrejev.
Uz Turkijsku svjetsku viziju-2040, “koja čini naš putokaz do 2040. godine, težimo jačoj vanjskopolitičkoj koordinaciji, sigurnosnoj saradnji, potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini, otvaranju granica u transportu i snažnoj saradnji između naših zemalja u pogledu jezika i abecede, ” dodao je Amrejev.
Govoreći o dokumentima 2020. – 2025. i 2040. kao putokaze za saradnju Turkijskog vijeća u budućnosti, Amerjev se nada da će lideri država članica usvojiti dokumente tokom formalnog samita u Istanbulu na jesen, jer prema njegovim tvrdnjama ovi dokumenti će “oblikovati budućnost Turkijskog svijeta, i posebno se fokusiraju na jačanje ekonomskih veza između naših država članica, postizanjem preferencijalnog trgovinskog sporazuma. ”
Pored uspostavljanja sporazuma o slobodnoj trgovini među zemljama članicama Turkijskog vijeća, Amrejev je dodao da je na dnevnom redu i “uspostavljanje dodatnih mehanizama naše ekonomske saradnje”.
Preko deset zemalja traži status posmatrača
Rekavši da je uspostavljanje Turkijskog investicionog fonda u finalnoj fazi, napomenuo je da je taj fond “vrlo važan finansijski instrument za podršku mnogim našim malim i srednjim preduzećima”.
Dalje je rekao da se vijeće “fokusira na razvoj postojećih putnih pravaca” te dodaje, “zato smo prošle godine započeli realizaciju” zelenog koridora “između naših zemalja kroz Azerbejdžan.”
‘Zeleni koridor’ poznat je kao međunarodna brza linija prijevoza osnovnih proizvoda.
“Generalno, Turkijsko vijeće čini sve da razvije multilateralnu saradnju na poljima politike, ekonomije, nauke, kulture i obrazovanja, vojske, zakona, okoliša, energije, transporta, investicija i financija,” nastavio je Amrejev.
Po preuzimanju predsjedavanja vijećem od strane Turske, i održavanjem samita Turkijskog vijeća ove godine, Amerjev je pozdravio poziciju Turske unutar vijeća i rekao da je ta zemlja “uvijek igrala vrlo važnu ulogu u jačanju naše saradnje na svim poljima”.
“Mislim da će Turska i dalje igrati vodeću ulogu u učvršćivanju jedinstva i saradnje,” dodao je sekretar vijeća.
Odgovarajući na pitanje o zahtjevu Ukrajine za dobivanje statusa posmatrača unutar vijeća, Amerjev je rekao da vijeće “sada razmatra zahtjeve koji su stigli od naših međunarodnih partnera. Više od deset zemalja izrazilo je namjeru i želi da dobije status posmatrača”.
“Sada imamo samo jednu zemlju posmatrača, a to je Mađarska. U budućnosti ćemo imati, naravno, više posmatrača u našoj organizaciji,” dodao je Amrejev.
Pretpostavlja se da bi, pored Ukrajine, Pakistan i određene druge države mogle da se priključe Turkijskom vijeću uz status posmatrača.
