Alija Izetbegović, prvi predsjednik samostalne Republike Bosne i Hercegovine, zasigurno je jedan od najznačajnijih bošnjačkih političara 20. stoljeća, ali i jedan od najznamenitijih i najpoznatijih Bošnjaka uopće. Mnogi domaći i inozemni političari izuzetno su ga cijenili i poštovali zbog toga što je svojim životom i djelom izvršio snažan utjecaj na historiju Bosne i Hercegovine. Mnogi prema njemu gaje snažne osjećaje, uz opasku da bez Alije Izetbegovića Bosna i Hercegovina danas ne bi postojala. Izetbegović je svojim političkim djelovanjem i svojom osobnošću snažno utjecao na dešavanja u Bosni i Hercegovinu u ratnim i poratnim godinama, podredivši svoj život očuvanju suverene i cjelovite države.
EDIB KADIĆ
Džamija Alija Izetbegović u Istanbulu
I danas se o rahmetli Izetbegoviću u svijetu pišu brojne knjige, njegova djela prevedena su na desetine stranih jezika, a u Turskoj i Iranu, kada kažete “kralj mudraca” ili “veliki mislilac”, svima je odmah jasno da mislite na Aliju Izetbegovića. O njemu se pišu knjige na poznatim i prestižnim svjetskim univerzitetima, njegova misao i političko djelovanje već nekoliko godina proučavaju se u Turskoj i Iranu na političkim fakultetima, kao i na odsjecima za izučavanje sociologije, a na teološkim fakultetima navode se upravo njegovi primjeri političkog morala utemeljenog na osnovnim vrijednostima ljudskosti koji proističu iz samog islama.
MUZEJ U SARAJEVU
U Bosni i Hercegovini i svijetu brojne ulice, trgovi, džamije, aleje, muzeji, kulturni centri, mostovi, škole, studentski domovi, parkovi i bolnice nose ime Alije Izetbegovića. Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, dugo su se nakon Izetbegovićeve smrti vodile žustre rasprave o davanju njegovog imena određenim ulicama, trgovima, mostovima, muzejima itd. Danas su njegovim imenom nazvani trgovi i ulice u mnogim gradovima Federacije BiH. Godine 2005. je Trg oslobođenja, jedan od najpoznatijih sarajevskih trgova, preimenovan u Trg oslobođenja – “Alija Izetbegović”. Tačno četiri godine nakon smrti, u Sarajevu je otvoren i Muzej “Alija Izetbegović” u starim utvrdama grada Sarajeva, u vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac, a u znak poštovanja i sjećanja na prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, na području općine Ilidža kod Sarajeva sagrađen je i otvoren most na Željeznici koji nosi njegovo ime.
Muzej “Alija Izetbegović”
U Zeničko-dobojskom kantonu četiri ulice nose njegovo ime – u Brezi, Zavidovićima, Kaknju i Visokom, kao i trgovi u Zenici, Maglaju i Tešnju. U Tuzlanskom kantonu osam ulica nosi Izetbegovićevo ime: u Srebreniku, Kladnju, Banovićima, Gradačcu, Gračanici, Čeliću i Živinicama, kao i bivša Oktobarska ulica u Tuzli. U Kalesiji je i kulturni centar nazvan po predsjedniku Izetbegoviću, a u Sapni i jedan park. Kada je Hercegovačko-neretvanski kanton u pitanju, ulica u Drežnici kod Mostara nosi ime Alije Izetbegovića, kao i trgovi u Konjicu i Jablanici.
Ime trgova promijenjeno je i na području Unsko-sanskog kantona, i to u Bužimu, Ključu, Cazinu i Bosanskoj Krupi, a u Bihaću most i ulica nose predsjednikovo ime. Nadalje, u Donjem Vakufu jedan most također nosi ime predsjednika Izetbegovića, kao i mostovi u Goraždu i Prači, a ime jedne ulice u Ustikolini promijenjeno je u Ulica “Alije Izetbegovića”. Također, ulice Alije Izetbegovića možemo naći i u Prizrenu na Kosovu i u Labuništima u Makedoniji.
Zanimljiva je činjenica da su Alija Izetbegović i Josip Broz Tito danas jedini državnici s prostora bivše Jugoslavije po kojima su izvan teritorija bivše Jugoslavije nazvane ulice, trgovi, parkovi… Adnan Žiško, nekadašnji direktor Muzeja “Alija Izetbegović”, kazao je da je predsjednik Izetbegović bio moralan i principijelan čovjek koji je donosio veoma značajne odluke u najtežem periodu za Bosnu i Hercegovinu, da je njegova vizija Bosne oblikovala cjelokupnu državnu politiku, da je zaslužan za opstanak Bosne i Hercegovine u njenim granicama, te da je stoga sasvim normalno da ulice, trgovi, institucije i sve ostalo nose ime prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.
“Građani Bosne i Hercegovine, u znak zahvalnosti Izetbegoviću što nije izdao ideju Bosne i Hercegovine kao moderne evropske države, podržavaju nakanu da njihov prvi predsjednik bude dio njihovih svakodnevnih života tako što će prolaziti njegovim ulicama, trgovima i drugim znamenitostima. S ove vremenske distance možemo vidjeti koliko je veliku i značajnu ulogu imao Alija Izetbegović za Bosnu i Hercegovinu. Izetbegović je blisko sarađivao i s političkim Istokom i s političkim Zapadom, a vrijednosti islamske civilizacije nije suprotstavljao vrijednostima Zapada. Njegova životna i politička filozofija bila je prepoznatljiva, a njegova filozofska razmišljanja su ga od običnog političara izdigla u sferu istinskog državnika”, potcrtava Žiško, te nastavlja: “Muzej ‘Alija Izetbegović’ svake godine u Počitelju organizira likovnu koloniju pod nazivom ‘Moj bijeg u slobodu’. Sjećam se da smo jedne godine slali pozivnice i pravili selekciju umjetnika, pa smo, pored umjetnika iz cijelog svijeta, pozvali i umjetnike iz Palestine i Egipta. Umjetnici iz Egipta i Palestine su mi priznali da prije ove likovne kolonije nikada nisu bili čuli za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, kada se vidjeli da je organizator Muzej ‘Alija Izetbegović’, bili su još više iznenađeni jer je u njihovim očima Alija Izetbegović bio veliki lider, nadaleko čuven, a uvidjeli su da je Bosna, nakon što su provjerili na internetu, teritorijalno mala zemlja, pa im je to dvoje bilo sasvim nespojivo.”
Park Alije Izetbegovića u Ankari
Žiško tvrdi da je Turska među prvima prepoznala Izetbegovićev potencijal, te da danas koristi neke njegove principe i ideale u savremenoj turskoj politici. “Također, arapski svijet ga je cijenio jer je govorio istinu i o Istoku i Zapadu onakva kakva ona jeste. Izetbegović spada u posljednju generaciju političara koji su imali simpatije i na Istoku i na Zapadu. Stranci ga doživljavaju kao jednog od simbola otpora bosanskohercegovačkog naroda, istinskog lidera i mislioca. Turci ga zovu ‘kraljem mudrosti’ i iz poštovanja prema njemu brojni gradovi u Turskoj imaju ulicu koja nosi ime prvog predsjednika Bosne i Hercegovine”, pojasnio je Žiško.
ALIJA I TURSKA
U Ankari postoje tri parka i ulica koji nose ime predsjednika Alije Izetbegovića. Zatim, tu su Istanbul s četiri parka, dvije škole, dvije džamije, poliklinikom i kulturnim centrom, u Konyi dvije ulice, džamija, most, škola, trg, park i kulturni centar, u Adani škola, bulevar i park, Erzurum – ulica i škola, İzmir – ulica i škola, Eskişehir – park, Kayseri – park, Niğde – škola, Düzce – studentski dom, Antalija – ulica, Akhisar – škola, Gaziantep – park, Sındırgı – ulica, Kahramanmaraş – park, Muş – trg.
Elvir Musić, bivši profesor Mesnevije na Univerzitetu Mevlana, kaže kako Konya, pored toga što je bratimljena sa Sarajevom i što je u centru Konye sagrađena replika baščaršijskog sebilja, gaji posebno osjećanje prema Bosni i Hercegovini, Bošnjacima i Aliji Izetbegoviću kao njihovom prvom predsjedniku.
“Konya u Turskoj po ovom je pitanju posebna priča. Tu imate veliki Bulevar ‘Alija Izetbegović’, džamiju ‘Alija Izetbegović’, imate Most ‘Alija Izetbegović’, imate Park ‘Alija Izetbegović’, imate veliku konferencijsku salu ‘Alija Izetbegović’ i veliku školu u općini Bosna-Hersek u Konyi, jednoj od ponajvećih općina u cijeloj Turskoj koju nastanjuje 120 hiljada stanovnika. Pošto sam živio u tom naselju, imao sam priliku da počesto prošetam pored te škole i, svaki put kada bih tuda prolazio, razmišljao sam, onako više za sebe: ‘Bože dragi, zar je nama Bošnjacima tako teško naučiti o sebi samima razmišljati onako kako razmišljaju drugi i da sami sebe i svoje vrijednosti pogledamo očima onih koji nas poštuju?’”, pita se Musić.
Ulica Alije Izetbegovića u Rijadu
“Bilo mi je zanimljivo da su na godišnjicu preseljenja rahmetli predsjednika Alije Izetbetgovića brojni studenti kojima sam predavao u Turskoj objavljivali statuse na društvenim mrežama posvećene Aliji Izetbegoviću i njegovim mislima. Imao sam studenticu medicine. Ona je pročitala sve što je vezano za rahmetli predsjednika, a što je prevedeno na turski i engleski jezik. Vjerujte mi, jednom sam bio primoran da je zamolim, pošto je bilo vrijeme ispita, da ostavi čitanje rahmetli predsjednikovih knjiga i da se posveti svom studiju, a ona je bila briljantna studentica. Ili, s druge strane, ako odete sada u Teheran i naiđete na čovjeka mojih godina ili malo starijeg, vjerujem da će vam tu odmah, na licu mjesta, moći ispričati, opisati i prepričati govor predsjednika Alije Izetbegovića na Samitu OIC-a u Teheranu od prije 20 godina”, tvrdi Musić, te dodaje da je tih dana, nakon govora rahmetli predsjednika u Iranu, vladalo stanje euforije i, gdje god bi došao, svi su pričali o tom njegovom briljantnom govoru u kojem je iskritizirao sve slabosti islamskog svijeta i pohvalio sve pozitivne aspekte svakojakog napredovanja Zapada.
Srednja škola u Istanbulu
Musić napominje kako, pored Irana i Turske, postoji ulica i u Dušanbeu, glavnom gradu Tadžikistana, koja je nazvana po Izetbegoviću. “Postoji i ulica u Turkmenistanu koja nosi njegovo ime. Imate i njegovu ulicu u Saudijskoj Arabiji u Rijadu. Nakon što sve ovo vidim i budem svjedokom svega ovog, onda dođem u Bosnu i slušam kako neko kritizira predsjednika i kako je nešto moglo biti bolje. To su skoro pa potpuno neshvatljive stvari, ali Kur’an kaže da je čovjek i neuk, i slab, i zaboravan, pa mi onda bude malo lakše. Kao da smo zaboravili kako je bilo u tom najtežem periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog toga, smatram da ovakve inicijative, ovakva priča o rahmetli predsjedniku, može doprinijeti tome da, a ovdje mislim na sve narode Bosne i Hercegovine, a ne samo na Bošnjake, konačno shvatimo kakvog smo čovjeka i mislioca u svom narodu na ovim prostorima imali. Mislim da nam to treba biti razlog da budemo ponosni. Ako u Turskoj djeca u osnovnim školama mogu znati ko je on bio, zašto ne bi barem naša generacija na fakultetima znala to isto”, naglašava Musić.
ŠKOLE U PAKISTANU
U Islamskoj Republici Pakistan postoje tri škole vezane za Bosnu i Hercegovinu, od kojih dvije nose ime Alije Izetbegovića. Prva škola pod nazivom Škola “Alija Izetbegović” napravljena je u Kašmiru, odnosno u blizini grada Muzaffarabada. Izgrađena je za vrijeme mandata ambasadora Damira Džanke. Druga škola koja nosi naziv Pakistansko-bosanska škola u mjestu Daska, izgrađena privatnom inicijativom Bosanaca pakistanskog porijekla, bračnog para koji je jedno vrijeme živio u Sarajevu. Treća škola zove se Internacionalna pakistansko-bosanska škola “Alija Izetbegović” i ona je otvorena u mjestu Alumhar u Punjabu, nedaleko od granice s Indijom.
Škola u Pakistanu nazvana po Aliji Izetbegovići
Nedim Makarević, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu, tvrdi da su život i djelo Alije Izetbegovića vrlo popularni u Pakistanu, posebno među intelektualcima, ljudima od knjige koji su pratili zbivanja na Balkanu tokom devedesetih godina prošlog stoljeća. “Njegova knjiga Islam između Istoka i Zapada prevedena je na engleski jezik i veoma je čitana u Pakistanu. U toj knjizi Alija Izetbegović se osvrće na lik i djelo Muhammada Iqbala, pakistanskog nacionalnog heroja. S druge strane, Izetbegović se u Islamskoj deklaraciji osvrće na cijeli Pakistan kao na projekt. To su te važne veze i sjecišta između Bosne i Hercegovine i Pakistana”, ističe Makarević.
(Ovaj tekstu u Stavu objavljen je prvi put 2019. godine)
