Na društvenim mrežama posljednjih dana širi se snimak testiranja borbenog drona nazvanog “Skifteri K1”, za koji se tvrdi da je razvijen u vojnoj industriji na Kosovu. Riječ je o takozvanom kamikaza dronu, vrsti bespilotne letjelice koja se koristi za precizne napade na ciljeve, nakon čega se sama uništava pri udaru.
Prema informacijama koje se navode uz snimak, ovaj dron ima vrijeme leta od oko 7 sati i 12 minuta, domet od više od 1100 kilometara, te nosivost od 42 kilograma eksploziva. Ukoliko bi se ove specifikacije pokazale tačnim, vojni analitičari upozoravaju da bi takva letjelica mogla dosegnuti veliki dio teritorije Balkana, uključujući sve dijelove Srbije.
„Gdje pogodi, tu trava ne raste“
Na snimku se vidi testiranje letjelice trokutastog oblika, postavljene na lansirnu platformu u pustinjsko-kamenitom području. Ovakav dizajn karakterističan je za moderne loitering munition sisteme, koji mogu dugo kružiti iznad područja prije nego što napadnu cilj. U opisima koji prate video navodi se i dramatična poruka:
„Gdje pogodi, tu trava više ne raste.“
Takve tvrdnje, iako često korištene u propagandne svrhe na internetu, dodatno podižu tenzije i strah u javnosti, posebno u regionu koji je već opterećen političkim i sigurnosnim napetostima.
Šta su zapravo „kamikaza dronovi“?
U modernim sukobima sve češće se koriste takozvani samoubilački dronovi – bespilotne letjelice koje mogu dugo nadzirati teren, a zatim se velikom brzinom obrušiti na metu. Njihova prednost je relativno niska cijena i visoka preciznost u odnosu na klasične raketne sisteme. Takvi sistemi postali su poznati u sukobima u Ukrajini, Nagorno-Karabahu i na Bliskom istoku, gdje su pokazali koliko mogu promijeniti način vođenja ratovanja.
Objavljivanje snimaka testiranja ovakvih sistema izazvalo je burne reakcije na društvenim mrežama, gdje se već vode rasprave o mogućim vojnim kapacitetima i njihovom uticaju na sigurnosnu ravnotežu u regionu.
Ipak, nije potvrđeno da su sve navedene tehničke karakteristike autentične, niti da je dron u operativnoj upotrebi. Stručnjaci često upozoravaju da se na internetu nerijetko pojavljuju preuveličane ili propagandne informacije o vojnim tehnologijama. Jedno je sigurno – razvoj dronova i bespilotnih sistema postao je jedna od ključnih tema savremenog ratovanja, a Balkan, kao i ostatak svijeta, sve pažljivije prati ovu tehnološku trku. Pogledajte video ispod teksta.
Penzionisani pukovnik avijacije i bivši komandant OVK Dilaver Goxhaj izjavio je da je gotovo nemoguće da tako mali tim proizvede vojni dron.
„Za proizvodnju čak i malog bespilotnog aviona potrebna je saradnja više industrijskih postrojenja – fabrike za metal, elektronske komponente, čipove i navigacione sisteme. To je kompleksan industrijski proces“, rekao je Goxhaj.
On smatra da je mnogo vjerovatnije da se radi o dronu koji je nabavljen ili preuzet iz druge zemlje, a ne o proizvodu domaće industrije. Penzionisani vojni inženjer Habilaj naglašava da konstrukcija dronova zahtijeva precizno balansiranje četiri ključne sile: uzgona, gravitacije, potiska i otpora zraka.
Prema njegovim riječima, dio javnosti povjerovao je u priču o domaćem vojnom dronu zbog želje da Kosovo bude snažno vojno opremljeno. Ipak, dodaje da dronovi u modernim sukobima imaju pomoćnu, a ne presudnu ulogu.
Još jedan problem albancima predstavlja činjenica da na Kosovu ne postoji jasna pravna infrastruktura koja reguliše proizvodnju ili testiranje vojnih dronova. Za civilne dronove potrebna je dozvola KFOR-a i Civilne avijacijske vlasti, dok zakon koji bi regulisao vojnu proizvodnju još nije uspostavljen. Stručnjaci upozoravaju da bi proizvodnja ili testiranje takvih sistema bez licence mogla biti protivzakonita.
Kompanije Future Minds i MIGA SkyShield nisu se oglasile povodom optužbi i sumnji koje su iznijeli stručnjaci. U međuvremenu, video koji prikazuje navodno testiranje drona i dalje kruži internetom, uz tvrdnje da je letjelica nakon sedam sati leta pogodila cilj udaljen više od hiljadu kilometara. p8pDa li je riječ o stvarnom vojnom projektu ili viralnoj marketinškoj priči – pitanje je koje i dalje ostaje otvoreno.