Autor Suad K Zoranić
Dok danas mnogi u Bijelom Polju i drugim sandžačkim gradovima u Crnoj Gori tvrde da pojam “Bošnjak” nije bio poznat njihovim precima, jedan velikan iz tih krajeva, Avdo Međedović, znao je i prije gotovo jednog vijeka ko su Bošnjaci.
Avdo Međedović, epski pjesnik i narodna legenda, potvrdio je svoj bošnjački identitet još davne 1935. godine, kada je, u razgovoru sa Nikom Vujnovićem i pod nadzorom slavnog profesora sa Harvarda Milmana Parrya, jasno rekao: “Bošnjaci se vičemo.”
- Avdo Međedović: Bošnjak iz osmanskog askera
U razgovoru vođenom 31. jula 1935. godine u Bijelom Polju, na Vujnovićevo pitanje o njegovom odlasku u osmansku vojsku, Avdo je ispričao da su on i četiri stotine momaka iz Sjenice i Bijelog Polja, “sve Bošnjaci”, otišli zajedno u jedan tabor. “Tamo su bili sve Arnauti i Turkuše”, rekao je, pojašnjavajući da su Turkuše naziv za vojnike iz Anadolije. Ovaj detalj svjedoči o jasnoj svijesti o identitetu i pripadnosti naroda Sandžaka.
Avdo je devet godina služio u osmanskoj vojsci, gdje je jednom bio kažnjen zbog incidenta u kojem je udario jednog Anadolca nakon što mu je ovaj opsovao vjeru. Ovaj događaj oslikava Avdovu odanost vjeri i narodu, ali i njegovu nepokolebljivost pred nepravdom.
- Homer Balkana
Avdo Međedović je postao svjetski poznat zahvaljujući radu Milmana Parrya i Alberta Lorda, koji su tokom 1930-ih godina istraživali porijeklo drevnih epova poput Ilijade i Odiseje. Njihova istraživanja dovela su ih u Bosnu i Sandžak, gdje su naišli na Avda, koga su ubrzo prozvali “jugoslovenskim Homerom”. Međedović, iako nepismen, bio je nevjerovatno nadaren epski pjesnik, sposoban da iz sjećanja izvede epske pjesme dužine od 12.311 stihova, što je gotovo identično dužini Odiseje.
Kako navodi ugledni The Wall Street Journal, Avdo je, prateći sebe na tradicionalnom žičanom instrumentu, improvizovao pjesme koje su trajale po sedam dana, što je impresioniralo naučnike. Ovaj način pjevanja, koji je bio spontan i bogat improvizacijama, podsjeća na moderne džez muzičare.
- Sramota zaborava
Iako je Avdo Međedović ostavio neizbrisiv trag u kulturnoj historiji Bošnjaka i Balkana, sramotno je da neki danas negiraju ili ne priznaju bošnjački identitet, koji je Avdo, još u prvoj polovini 20. vijeka, tako jasno prepoznavao i ponosno nosio. Njegove riječi iz 1935. godine ostaju svjedočanstvo o dugovjekoj bošnjačkoj svijesti i kulturnom naslijeđu. Za sve one koji tvrde da njihovi preci nisu znali za pojam “Bošnjak”, neka ih bude stid pred veličinom Avda Međedovića, bošnjačkog Homera, koji je bio i ostao jedan od najvećih simbola kulturnog identiteta Bošnjaka. Pogledajte video snimak ispod teksta.