Dok se Srbija fokusira na problematiku litijuma, daleko od očiju javnosti odvija se nova rudarska avantura. Planina Rogozna, u blizini Novog Pazara, postala je epicentar istraživanja zlata koja sprovodi australijska kompanija “Strickland Metals”. Prema njihovim tvrdnjama, Rogozna bi mogla postati jedno od najvećih neiskorištenih nalazišta zlata na svijetu.
Sa četiri aktivne bušotine na planini, nalazi zlata su potvrđeni na četiri lokacije, a kompanija tvrdi da su pronašli između 2 i 5,6 grama zlata po toni. Istraživanja ukazuju na postojanje čak 170 tona zlatnog ekvivalenta na Rogozni, što otvara vrata za masovnu eksploataciju.
Međutim, profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu, Branimir Jovančićević, upozorava na moguće ekološke posljedice.
„Da bi se zlato izvuklo iz formacije, potrebni su hemijski procesi koji uključuju živu ili cijanid – obje metode su izuzetno opasne po životnu sredinu“, kaže on.
Lokalna vlast nema odgovor, građani u neznanju
Dok rudarska mašinerija neumorno radi, lokalna zajednica ostaje u neznanju o dešavanjima na planini. Odbornik Građanskog pokreta Sandžaka, Edin Zećirović, postavio je pitanje lokalnim vlastima o planiranim aktivnostima, ali odgovora nema.
„Stanovnici Novog Pazara, grada koji se nalazi u podnožju Rogozne, nisu svjesni potencijalnih posljedica ove eksploatacije,“ kaže Zećirović.
Strahovi da bi ova eksploatacija mogla izazvati ekološku katastrofu nisu bez osnova. Profesor Jovančićević podsjeća na katastrofu u Rumuniji, kada je zbog raspada cijanidnog jalovišta došlo do zagađenja rijeke Tise, što je dovelo do masovnog pomora ribe.
Profit naspram životne sredine
Dok jedni brinu o dugoročnim posljedicama po životnu sredinu, drugi su fokusirani na kratkoročne financijske koristi. Lokalne radnike angažirane na istražnim bušotinama australijske kompanije raduju dobre plate, ali se postavlja pitanje po koju cijenu.
„Gledajući ih kako odgovorno obavljaju posao, zapitao sam se da li ti ljudi shvataju da će upravo te aktivnosti natjerati njihovu djecu da napuste ove prostore,“ navodi Zećirović.
Istraživanja su pokazala da Rogozna krije i druge plemenite metale poput bakra i srebra, što dodatno povećava vrijednost ovog područja. Neki procjenjuju da plemenitih metala na Rogozni ima dovoljno za pola Evrope.
Infrastruktura za izvoz – Srbija modernizuje pruge
Kako bi se olakšao transport rudnog bogatstva, Vlada Srbije najavila je projekt modernizacije pruge od Kraljeva do Rudnice, posljednje stanice prije ulaska na Kosovo. Planirano je da vozovi na ovoj relaciji dostižu brzine od 80 km/h, što bi omogućilo efikasan transport zlata i drugih metala do međunarodnih tržišta.
Dok neki vide priliku za ekonomski rast, drugi strahuju da će Rogozna postati simbol ekološkog uništenja. Pitanje koje ostaje otvoreno jeste – može li se naći ravnoteža između eksploatacije i zaštite prirodnog bogatstva?
Izvor N1