Crnogorsku javnost već sedmicama potresa afera vezana za navodno neovlaštenu distribuciju eksplicitnih snimaka, u čijem su središtu bivši visoki državni funkcioneri Dejan Vukšić i Mirjana Pajković. Slučaj je prerastao iz privatnog sukoba u ozbiljno političko i bezbjednosno pitanje, budući da se u optužbama pominju najviše državne institucije.
Nakon što su se u javnosti pojavili audio i video-snimci intimnog sadržaja, oboje su podnijeli ostavke, obrazlažući ih „ličnim razlozima“. Vukšić je prethodno obavljao funkciju direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i bio savjetnik predsjednika Crne Gore Jakov Milatović, dok je Pajković bila direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava.
Vukšić je u više navrata negirao bilo kakvu odgovornost za pojavu spornih snimaka na društvenim mrežama, tvrdeći da mu je mobilni telefon protivpravno otuđen još u oktobru 2024. godine, te da je sadržaj sa tog uređaja kasnije zloupotrijebljen.
-
Vukšić tvrdi da mu je Pajković “otuđila” mobilni telefon u oktobru 2024.
Kako je naveo, Pajković mu je u oktobru 2024. godine “protivpravno otuđila mobilni telefon koji je potom zloupotrebljen” čime mu je “grubo povređena privatnost”. Vukšić tvrdi da je zbog toga nastao sporni audio snimak gde se čuje da on preti Mirjani Pajković i to sa fiksnog telefona iz kabineta predsednika Crne Gore.
– O tom događaju nadležni organi poseduju informaciju. Reči koje sam tom prilikom uputio M. P, a koje su selektivno i sa vremenskom distancom od godinu i tri meseca objavljene, bile su neposredna reakcija na krađu i zloupotrebu mog telefona – naveo je, između ostalog, Vukšić i dodao da se svesno “pokušava izvršiti zamena teza” u kojoj se on “kao oštećeni” nastoji “predstaviti kao izvršilac krivičnog dela”.
On navodi da je u martu 2025. godine primio uznemirujuće poruke sa nepoznatog broja, uz prijetnje i pokušaj ucjene, te da je od njega traženo da odustane od kandidature za sudiju Ustavnog suda. Zbog toga je, kako tvrdi, podnio krivične prijave protiv Pajković i nepoznatih lica, insistirajući da se „sprovodi zamjena teza“ u kojoj se on, kao oštećeni, pokušava predstaviti kao izvršilac krivičnog djela. Sa druge strane, Mirjana Pajković je u izjavi za Web televiziju Dana poručila da želi da ohrabri sve žene da ne ćute kada se suoče sa pritiscima i prijetnjama, ističući da je upravo ćutanje njena najveća lična greška.
– Sve je počelo veoma loše i pogrešno i na samom početku želim da zamolim svaku ženu da se oslobodimo te teorije da smo dame i gospođe koje će prećutati kada nas neko napadne – kazala je Pajković.
Ona je navela da je bila izložena, kako tvrdi, ozbiljnim prijetnjama koje je u početku prećutala, a što danas vidi kao pogrešnu odluku.
– Kada sam bila izložena ekstremnom nasilju koje sam kasnije objavila na društvenim mrežama, gdje mi je čovjek koji je bio prvi uz predsjednika države i nekadašnji direktor ANB-a uporno govorio da za mene neće biti mjesta i života u Crnoj Gori i da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje – ja sam to tada prećutala. To je ono što sebi najviše zamjeram – istakla je ona.
Prema njenim riječima, prijetnje su uslijedile nakon što je odbila da postupi po zahtjevima koje je, kako tvrdi, dobijala.
– Moram kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu dovoljno savremeni i da su zločini danas sofisticiraniji. Kada vas ucjenjuje neko ko ima ogromnu moć, on vas neće udariti fizički, ali će vam sistematski uništavati život – poručila je Pajković.
Dodala je da joj je jasno stavljeno do znanja da se može nanijeti ozbiljna šteta njenom profesionalnom i privatnom životu, te uputila apel nosiocima moći.
– Pozivam sve državne funkcionere i moćnike da vode računa kako razgovaraju sa građanima. Kada vam osoba sa visoke pozicije u bezbjednosnom sektoru zaprijeti, osjećaj straha je realan i utemeljen – naglasila je ona.
Pajković je kazala i da nije znala kakvim joj je tačno materijalom prijetio sagovornik, ali da je svjesna da svako ima privatnost koju ne želi da vidi javnost.
– Znala sam da sa pozicije moći ima pristup informacijama i to je dodatno pojačalo moj strah – zaključila je.
Iz ANB-a su ranije saopštili da Agencija ne učestvuje u privatnim prepiskama i da sporni sadržaji nijesu predmet njenog interesovanja. Tužilaštvo se, za sada, nije zvanično oglašavalo.Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, neovlaštena distribucija intimnog i seksualno eksplicitnog sadržaja – u javnosti poznata kao „osvetnička pornografija“ – može biti kažnjena zatvorom do pet godina, a u težim slučajevima i strožim sankcijama. Pogledajte intervju ispod teksta.