-
Sandžak Danas otkriva da li će biti opće zabrane hidžaba u javnosti!
Do kraja maja 2025. ne postoji usvojen zakon na nivou Njemačke (niti saveznom niti pokrajinskom) koji bi općom zabranom onemogućio nošenje hidžaba (marame) na svim javnim mjestima. Takva paušalna zabrana bila bi u suprotnosti s temeljnim pravom na slobodu vjere prema njemačkom Ustavu. Savezni ustavni sud je još 2015. godine presudio da opća zabrana nošenja marame za nastavnice krši vjerske slobode. Stoga bi svaki pokušaj potpune zabrane hidžaba u javnosti vjerovatno bio proglašen neustavnim u Njemačkoj. Ali šta smo dalje otkrili, pogledajte u nastavku teksta.
Ipak, postoje ograničene zabrane u pojedinim sektorima javne službe. Primjerice, u njemačkoj pokrajini Berlin još od 2005. važi tzv. Zakon o neutralnosti koji zabranjuje državnim službenicima (nastavnicima u javnim školama, policajcima, sudijama itd.) da na dužnosti nose vidljive vjerske simbole ili odjeću – uključujući i muslimansku maramu. Ova mjera je najviše utjecala na muslimanke koje nose hidžab u Berlinu. Slične „neutralnosne“ propise donijelo je tokom proteklih godina više njemačkih pokrajina, uglavnom u oblastima obrazovanja, policije i pravosuđa. Prema podacima Njemačkog udruženja pravnica, do 2022. je oko polovine od 16 pokrajina usvojilo određene verzije neutralnih zakona – npr. pokrajine Hesen, Berlin, Baden-Württemberg, Bavarska, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Donja Saska, Schleswig-Holstein i Bremen – kojima zabranjuju nošenje obilježja (uključujući marame) za nosioce pojedinih javnih funkcija. Te zabrane se ne odnose na građane uopće, nego isključivo na osobe koje u vršenju službene dužnosti trebaju izgledati vjerski neutralno (npr. sudije, tužioci, zapisničari, a negdje i nastavnici i policajci).
Zabrana potpunog pokrivanja lica: Njemačka također razlikuje nošenje običnog hidžaba (marame koja pokriva kosu) od nošenja nikaba ili burke (pokrivanje lica). Od 2017. na snazi je savezni zakon koji zabranjuje državnim službenicima (poput vojnika i javnih činovnika) pokrivanje lica u službi – što praktično znači da službeno osoblje ne smije nositi nikab ili burku. Također, pojedine pokrajine zabranile su punu velu za učenice u školama (primjerice, u pokrajinama Baden-Württemberg i Rajna-Palatinat učenicama je propisom onemogućeno nošenje nikaba/burke na nastavi). Međutim, nošenje običnog hidžaba (marame koja ne prekriva lice) nije zakonom zabranjeno učenicama niti građanima u javnom prostoru ni u jednoj pokrajini. Čak i Berlin, koji ima najstroži zakon o neutralnosti, ne zabranjuje muslimankama da nose maramu na ulici ili općenito na javnim mjestima, već samo dok obavljaju određene javne poslove.
-
Političke inicijative i prijedlozi zabrane
Nema potvrđenog zakona od 1.1.2026.: Glasine da će u Njemačkoj od 1. januara 2026. stupiti na snagu opća zabrana hidžaba nisu utemeljene na službenim činjenicama. Do sada nijedna vlada niti parlament (savezni ili pokrajinski) nije usvojio zakon s takvim sadržajem niti odredio taj datum za primjenu. Tvrdnje na društvenim mrežama o navodnoj zabrani hidžaba od 2026. demantirane su kao **netačne (fake news)**. Njemačko zakonodavstvo i Ustav garantuju vjerske slobode, zbog čega bi opći “Kopftuchverbot” (zabrana marame) bio pravno problematičan.
Prijedlozi desnice – zabrana za djecu: Istina je da su pojedine političke stranke, uglavnom desno orijentirane, pokretale inicijative za djelimične zabrane. Najviše se raspravljalo o zabrani nošenja marame za djevojčice (maloljetnice) u vrtićima i osnovnim školama. Ovakve prijedloge je parlamentarna stranka AfD (Alternativa za Njemačku) iznosila na saveznom nivou – ali nisu usvojeni. Već maja 2020. AfD je u Bundestagu zatražio od vlade da zabrani nošenje hidžaba djevojčicama u državnim vrtićima i osnovnim školama, no ta inicijativa je tada odbijena glasovima svih ostalih stranaka. Sličan prijedlog AfD-a ponovljen je u novembru 2023., kada su tražili zakonsku zabranu “dječjih marama” za uzrast ispod 14 godina – uz obrazloženje da djeca te dobi nisu religijski punoljetna. Međutim, i taj prijedlog odbile su sve ostale poslaničke grupe u Bundestagu, uz naglasak da prisiljavanje djece na nošenje marame nije dobro, ali da zakonska zabrana nije prihvatljivo rješenje. Drugim riječima, ne postoji parlamentarna većina za zabranu hidžaba u školama – većina političara smatra da se problem rješava edukacijom i dijalogom, a ne represivnom zabranom.
Stavovi drugih stranaka: Vladajuće stranke na federalnom nivou (SPD/Zeleni/FDP do 2025.) ne podržavaju opću zabranu nošenja marame. Čak naprotiv, u nekim sredinama te stranke predlažu uklanjanje postojećih ograničenja. Primjer je Berlin gdje su Zeleni i Ljevica dugo kritizirali lokalni zakon o neutralnosti kao diskriminatoran i tražili da se dozvoli nošenje hidžaba policajkama, učiteljicama i dr. (ukidanje “kopftuch” zabrane za službenice). S druge strane, konzervativnija CDU/CSU također službeno ne zagovara potpunu zabranu hidžaba u javnosti, iako su neki njihovi političari podržali ideju zabrane hidžaba za djecu iz perspektive zaštite dječjih prava (npr. 2018. u vladi pokrajine NRW razmatrali su zabranu marame za djevojčice mlađe od 14 godina, ali su odustali jer je pravno ocijenjeno da bi generalna zabrana bila neustavna). Ukupno gledano, nijedna velika stranka u Njemačkoj trenutno ne predlaže zabranu hidžaba za punoljetne žene u javnom životu – prijedlozi se odnose samo na specifične situacije (npr. školska djeca, ili uniformisane profesije).
Javna mišljenja: Pitanje nošenja hidžaba predmet je stalnih javnih debata u Njemačkoj, ali većina dosadašnjih diskusija fokusirana je na pojedine sektore (škole, sudnice, službene uniforme) umjesto na opću zabranu. Istraživanja pokazuju podijeljeno mišljenje građana: npr. prema studiji iz 2019. većina ispitanih odbacuje zabranu marame za učenice muslimanke. Žene i mlađa populacija generalno su više protiv zabrana, dok su ispitanici bez kontakta s muslimanima i oni skloni antimigrantskim stavovima češće za restrikcije. U medijima i društvu često se sučeljavaju argumenti o vjerskim slobodama i pravima žena da same biraju odjeću, naspram argumenata o sekularnosti javnih institucija i zaštiti djece. Nakon presude Ustavnog suda 2015. (koja je jasno stavila do znanja da “paušalno” isključivanje hidžaba nije ustavno), ton debata se pomjerio – više se govori o pojedinačnim slučajevima i “razumnim ograničenjima” umjesto totalnih zabrana.
Sudske odluke: Ključni pravni momenti u posljednje dvije decenije oblikovali su prostor za ovu debatu:
- 2003. – Prvi slučaj pred Ustavnim sudom o nastavnici muslimanki (Ludin case) dao je pokrajinama pravo da zakonski urede nošenje vjerskih simbola u školama. Nakon toga su neke pokrajine uvele zabrane za nastavnice.
- Mart 2015. – Preokret: Ustavni sud u Karlsruheu (BVerfG) presuđuje da opća zabrana hidžaba za nastavnice nema ustavno opravdanje, osim ako postoji “konkretna ugroženost” školskog mira ili neutralnosti. Ovom odlukom poništene su dotadašnje blanket-zabrane u pokrajinskim zakonima.
- 2017. – Bundestag usvaja zakon kojim državni službenici (uključujući vojska, policija, sudsko osoblje) ne smiju pokrivati lice na dužnosti. Cilj je bio zabraniti nošenje burki/nikaba u javnoj službi zbog identifikacije i neutralnosti. (Ovaj propis ne odnosi se na običan hidžab, jer on ostavlja lice vidljivim.)
- Maj 2018. – Radni spor u Berlinu: Po osnovu lokalnog Zakona o neutralnosti, sud u Berlinu potvrđuje da je javna škola smjela odbiti nastavnici radno mjesto jer je nosila maramu, istakavši da u osnovnim školama djeca trebaju biti “pošteđena religijskih utjecaja”. (Kasnije je ova situacija dovedena u pitanje presudama viših sudova – vidjeti 2020/2023.)
- Avgust 2020. – Savezni radni sud (BAG) donosi odluku da Berlin ne može provoditi apsolutnu zabranu hidžaba za nastavnice. Sud tumači da se berlinska pravila smiju primijeniti *samo ako konkretna situacija ugrožava neutralnost (npr. ako nošenje marame dovede do napetosti u školi). Istovremeno, BAG je dosudio odštetu jednoj odbijenoj kandidatkinji za nastavnicu zbog diskriminacije.
- Januar 2023. – Ustavni sud odbacuje ustavnu žalbu pokrajine Berlin i potvrđuje time presudu BAG-a iz 2020. Dakle, od 2023. Berlin de facto mora ublažiti svoju zabranu: više ne smije automatski spriječiti zapošljavanje nastavnice s hidžabom, osim ako dokaže konkretnu prijetnju školskoj neutralnosti. Ova odluka je izazvala pozive da se izmijeni Berlinski zakon o neutralnosti jer je ocijenjeno da u sadašnjem obliku krši ustav.
- 2020. – 2021. – Više pokrajinskih zakona o pravosuđu usvojeno je kako bi se precizirala vjerska neutralnost u sudovima. Npr. pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija donijela je 2021. Justiz-Neutralitätsgesetz kojim je proširena zabrana nošenja vjerskih simbola na sve u sudnici – ne samo na sudije i tužioce, nego i na **porotnike (časne sudije)**. Slične odredbe za pravosuđe postoje i u još nekim pokrajinama (npr. Bavarska, Baden-Württemberg, Donja Saska i dr.), dok druge pokrajine radije odlučuju od slučaja do slučaja o maramama u sudu.
- Jul 2024. – U toku je slučaj pred Ustavnim sudom koji će dodatno razjasniti dokle doseže neutralnost u pravosuđu. Jedna muslimanka iz pokrajine NRW, izabrana 2023. za porotnicu u sudu, isključena je iz te dužnosti zato što je odbila skinuti hidžab tokom suđenja. Visoki zemaljski sud (OLG Hamm) zabranio joj je vršenje dužnosti porotnika uz obrazloženje da nošenje marame u sudnici krši državno načelo neutralnosti. Ona je u 2024. podnijela ustavnu tužbu tvrdeći da je time diskriminirana, pa se čeka odluka BVerfG koja će biti relevantna za sve pokrajine.
Ovi sudski epilozi pokazuju da se u Njemačkoj pitanje hidžaba rješava balansirano – teži se kompromisu između vjerskih prava i neutralnosti države. Primjerice, Ustavni sud je naznačio da burka/nikab (puno pokrivanje lica) može biti zabranjena u određenim ulogama jer onemogućava komunikaciju izrazom lica i identifikaciju, dok obična marama ne utiče na sposobnost osobe da nepristrasno obavlja dužnost. Društvene organizacije za građanske slobode ističu da neutralnost države ne znači isključivanje vidljive različitosti, već naprotiv – smatraju da bi isključivanje čitavih grupa (npr. žena sa maramom) narušilo povjerenje javnosti u pravosuđe i institucije. Stoga se u novije vrijeme sve češće čuje stav da neutralnost treba postići inkluzivnim mjerama (poput uniformi prilagođenih vjerskoj odjeći iste boje, kao što je predložilo Udruženje pravnica) umjesto strogim zabranama.
Nema najave općeg “Kopftuch” zakona 2026.: Prema svim dostupnim informacijama do kraja maja 2025., ne postoji usvojen niti zvanično pripremljen zakon koji bi od 1. januara 2026. uvodio zabranu nošenja hidžaba na javnim mjestima u Njemačkoj. Takve tvrdnje pojavile su se kao dezinformacija na društvenim mrežama i nisu potkrijepljene nijednim kredibilnim izvorom. U praksi, hidžab je i dalje dozvoljen u javnosti širom Njemačke, uz izuzetak specifičnih profesionalnih situacija regulisanih propisima o neutralnosti.
Tema hidžaba ostaje dinamična u njemačkoj javnosti, ali fokus je na tome gdje i kada je nošenje vjerskih simbola prihvatljivo. Dosadašnje debate i sudske odluke sugeriraju da će Njemačka vjerovatno nastaviti tražiti srednje rješenje – dozvoljavajući slobodu vjerske odjeće u najvećoj mjeri, uz ciljano ograničenje tamo gdje država mora pokazati strogu neutralnost (npr. sudnice, određene službene uniforme). Sve eventualne buduće inicijative za šire zabrane hidžaba morale bi proći test usklađenosti s Ustavom i temeljnim pravima, zbog čega je svaka opća zabrana vrlo neizvjesna. Ukoliko bi se pojavili novi prijedlozi zakona na tu temu, o njima bi se vodila široka javna i pravna rasprava prije eventualnog usvajanja. Za sada, žene koje nose hidžab mogu ga slobodno nositi na javnim mjestima u Njemačkoj, a nadležne institucije se umjesto zabrana fokusiraju na integraciju i nediskriminaciju u društvenom životu.
-
Literatura i izvori: Svi navedeni podaci potkrijepljeni su vjerodostojnim izvorima – uključujući sudske presude, njemačke zakone i medijske izvještaje do maja 2025. – kako je referencirano u tekstu. Na primjer, Savezni ustavni sud (BVerfG) je jasno istakao 2015. godine da generalna zabrana hidžaba krši vjerske slobode, dok je Bundestag 2020. razmatrao, ali odbio, inicijat⁹ivu za zabranu marama za djecu. Detaljne informacije o pokrajinskim neutralnosnim zakonima nalaze se u pravnim analizama i izvještajima organizacija za ljudska prava. Ukratko, ne postoje naznake da će Njemačka uvesti sveobuhvatnu zabranu hidžaba od 2026. – umjesto toga, diskusija se nastavlja u okvirima poštovanja ustavnih principa i pluralizma društva.