Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden suočio se s ranim testom svojih namjera da vrati vrijednosti u američku vanjsku politiku. Američka obavještajna agencija 26. februara objavila je izvještaj u vezi svirepog ubistva saudijskog novinara Jamala Khashoggija u kojem se tvrdi da je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman, praktično vladar Saudijske Arabije, odobrio ubistvo. Ipak Biden je odlučio izbjeći sankcionisanje Bin Salmana.
Mnogi u Demokratskoj stranci i organizaciji za zaštitu ljudskih prava ocijenili su Bidenovu odluku licemjernom, naročito jer je tokom kampanje rekao da će Saudijsku Arabiju tretirati kao političkog izgnanika. Predsjednik je američke strateške interese stavio ispred svojih vrijednosti, vjeruju mnogi od njegovih gorljivih pristalica, jer je dozvolio osuđenom atentatoru da slobodno šeta.
Mnogi tvrde da nacionalni interes zahtijeva da predsjednik zadrži kakvu takvu komunikaciju sa saudijskim rukovodstvom, baš kao što to čini sa kineskim i ruskim koji su također odgovorni za podjednako kršenje ljudskih prava. Uloga Saudijske Arabije kao proizvođača nafte, važnog člana antiranske koalicije i velikog kupca američkog oružja, prema njihovom mišljenju, zahtjeva iznijansiran pristup problem, a ne potpuno kidanje veza. Država čijoj je prvi vanjskopolitički prioritet suprostavljanje rastućoj moći Kine mora izbjegavati usmjeravanje Saudijske Arabije prema Pekingu.
Ako se američka administracija nada da će rebalansirati vrijednosti i interese u vanjskoj politici, moraće pronaći srednji put koji kombinuje to dvoje u politici prema Saudijskoj Arabiji i samom prestolonasljedniku. Administracija Joe Bidena već je usvojila najvažnije elemente u tom smislu ali ih je loše prezentovala.
Od ranijeg “počasnog posjetioca” princ Bin Salman više nije dobrodošao u SAD-e niti u Bijelu kuću. Umjesto direktnih sankcija princu, a što su tražili mnogi Bidenovi kritičari, Biden je sankcionisao “Snage za brzu intervenciju”, ličnu gardu Bin Salmana, čiji pripadnici su izvršili Khashoggijevo ubistvo. Time je postignut cilj, Bin Salman neće putovati bez svojih tjelohranitelja, i imaće faktičnu zabranu putovanja, ali je u isto vrijeme održana diplomatska veza sa Saudijskom Arabijom.
Također princu je onemogućen direktan kontakt sa Bijelom kućom, koji je ranije imao preko Jareda Kushnera, zeta bivšeg predsjednika. Sad je njegov jedini kanal komunikacije general LLoyd Austin, Bidenov ministar odbrane. Umjesto da prizna Bin Salmana kao faktičnog vladara kraljevine, on ga je sveo na njegovu manje značajnu ulogu, ministra odbrane.
Mnogi unutar kraljevske porodice nisu zadovoljni samovoljom i kažnjavanjem koje princ provodi, te će ovakvim korak, Biden pokazati da princa zaista smatra izgnanikom, ali na način da izbjegne prekidanje kontakata. Potpuna izolacija značila bi predstavljanje Bin Salmana mučenikom.
Da bi se takva politika održala, potrebno je imati dovoljno mudrosti i discipline, i upravo je tu napravljena greška, kada je državni sekretar Antony Blinken rekao da će “prestolonasljednik vjerovatno biti lider Saudijske Arabije, godinama i decenijama koje dolaze”. Ta poruka obezvrijedila je poteze koje je Biden učinio ranije. Priznanje da će Bin Salman ostati vladar još dugo vremena moglo bi potkopati one u kraljevskoj porodici koji bi krenuli u proces njegovog svrgavanja. Također, takva izjava može se smatrat ohrabrenjem za princa da se ponaša kako je i navikao.
Pomiješane poruke također slabe napore da Biden ubijedi vladara u Rijadu da slijedi prosvjetljeniji pristup prema saudijskom narodu i odgovorniji u regiji. Bin Salman svojim potezima i dalje krši ljudska prava, suzbijajući neslaganje maltretiranjem i hapšenjem svojih kritičara, kod kuće i u inostranstvu. Administracija mora jasno staviti do znanja da će nastavak takve politike imati značajne posljedice. U tom smislu princ je nedavno pustio Loujain al-Hathloul, aktivisticu za prava žena koja je bila zatvorena i mučena.
Najgrublja saudijska kršenja ljudskih prava događaju se u Jemenu, što je dovelo do najgore humanitarne krize u svijetu. Biden je obustavio američku vojnu podršku Arabiji i imenovao specijalnog izaslanika za pregovore. Iako Jemen nije strateški interes Amerike, zaustavljanje rata, učiniće više za unaprjeđenje ljudskih prava neko bilo kakvo sankcionisanje Bin Salmana. Ipak dogovor neće biti lako postići, jer Huti, saudijski protivnici u Jemenu kontrolišu 80 posto stanovništva. Američki ministar odbrane morao bi ponuditi podršku protivraketnoj odbrani Saudijskoj Arabiji, ali zauzvrat tražiti zaustavljanje kampanje bombardovanja Jemena i blokade njegovih luka. Osim toga mora ponoviti da više neće biti američke vojne ili političke podrške saudijskim ofanzivnim operacijama u Jemenu.
Da bi se fokusirao na Kinu, Bidenu je potrebna dobra saradnja i partnerstvo sa Saudijskom Arabijom, da bi se održala stabilnost u regiji. Bez obzira na političke interese, nova administracija može tražiti da se zaštite i primjene američke vrijednosti na način da Bin Salman nastavi modernizaciju društva i omogući ženama jednaka prava. Pitanje je hoće li Bin Salman prihvatiti ulogu pouzdanog i prosvijetljenog partnera SAD-a. Ipak, sve dok je na čelu države, potpuna izolacija donijela bi samo štetu za američke interese i vrijednosti.
