Svi smo barem jednom osjetili da vrijeme “leti” kako starimo. Ali, šta uzrokuje ovaj fenomen? Prema riječima psihologa i profesora Stiva Tejlora, postoji duboka veza između načina na koji naš um obrađuje informacije i naše percepcije vremena.
Kada smo izloženi velikom broju novih informacija, vrijeme se čini sporijim. Primjeri su konferencije, predavanja ili događaji na kojima upijamo veliki broj podataka. Nasuprot tome, svakodnevne rutine i ponavljanja poznatih aktivnosti čine da vrijeme teče mnogo brže. Tejlor objašnjava da, kada smo okruženi poznatim stvarima, bez novih podražaja, naš um manje obrađuje, što doprinosi ubrzanju subjektivnog osjećaja protoka vremena.
Ova veza između obrade informacija i percepcije vremena takođe objašnjava zašto nam vrijeme leti kada uživamo, a usporava kada nam je dosadno. Tejlor to opisuje kroz koncept apsorpcije, posebnog kognitivnog stanja u kojem je naša pažnja potpuno usmjerena na određeni sadržaj, poput knjige ili filma. Kada smo apsorbirani, naš um obrađuje manji broj informacija, zbog čega vrijeme prolazi brže. Nasuprot tome, u stanjima dosade, anksioznosti ili nestrpljenja, naš um postaje preplavljen mislima, što čini da se čini da vrijeme teče sporije.
Starost i ubrzana percepcija vremena
Zanimljivo je da istraživanja potvrđuju ovaj fenomen kod starijih osoba. Psihološkinja Rut Ogden je sprovela studiju na 918 odraslih osoba, gdje je 77% ispitanika navelo da Božić svake godine stiže sve brže. Sličan rezultat postignut je i kod iračkog uzorka, gdje su učesnici odgovorili isto za Ramazan.
Kao djeca, imamo mnogo novih iskustava i informacije iz našeg okruženja upijamo na dublji način. Svijet nam je živopisniji i percepcija je intenzivnija. Međutim, kako starimo, broj novih iskustava se smanjuje, a percepcija okoline postaje automatizovana. Smanjena količina informacija koje naš um obrađuje doprinosi osjećaju da vrijeme “leti.”
Kako usporiti protok vremena?
Dobra vijest je da postoje načini na koje možemo “usporiti” percepciju vremena. Najjednostavniji način je uvođenje novina u naše živote – putovanja, novi hobiji ili upoznavanje novih ljudi mogu povećati broj informacija koje naš mozak obrađuje. Druga opcija je život u sadašnjem trenutku, obraćajući pažnju na detalje svakodnevnih iskustava poput gledanja, slušanja i osjećanja.
Na ovaj način, možemo produžiti našu subjektivnu percepciju vremena, čime se suprotstavljamo prirodnom procesu ubrzanja kako starimo. Zaključak? Iako je ubrzana percepcija vremena česta pojava, ona nije neizbježna, zaključuje Tejlor.