- Bez advokata, uz pomoć vještačke inteligencije, preokrenula odluku o iseljenju
U nesvakidašnjem pravnom preokretu koji je uzdrmao američko pravosuđe, stanovnica Kalifornije Lin Vajt (Lynn White) uspjela je da poništi presudu o iseljenju — i to bez advokata, koristeći vještačku inteligenciju kao svog „pravnog savjetnika“.
Nakon što je izgubila prvobitni slučaj i suočila se s ogromnim troškovima, Lin je prekinula saradnju s lokalnom organizacijom za zaštitu stanara i obratila se ChatGPT-u i platformi Perplexity za pomoć. Uz detaljne upute, AI joj je pomogao da pronađe proceduralne greške u vođenju postupka i da napiše žalbu kojom je oborila presudu.
„Nikada ne bih uspjela bez ChatGPT-a. Dala sam mu sve podatke, a on mi je objasnio gdje je sud pogriješio i čak mi pripremio pravni tekst. Bila sam očajna – i upravo mi je AI spasio dom“, rekla je Vajt za lokalne medije.
Sudija koji je vodio slučaj navodno je bio „zatečen preciznošću i argumentima žalbe“, a Vajt je dobila mogućnost da ostane u svom stanu.
Fenomen Lin Vajt nije usamljen. U američkim državama poput Teksasa i Novog Meksika sve više građana koristi vještačku inteligenciju za pisanje žalbi, prigovora i tužbi.
Vlasnica male firme iz Novog Meksika ispričala je da je ChatGPT-u „naredila“ da se ponaša kao profesor prava sa Harvarda i da joj objasni svaku pravnu grešku u njenom podnesku. Nakon nekoliko iteracija, dokument je bio toliko uvjerljiv da su i advokati s druge strane priznali da bi mogla imati karijeru u pravu.
Ovi slučajevi pokazuju novu realnost – da vještačka inteligencija više nije samo alat za istraživanje ili pisanje, već postaje partner običnih građana u borbi za pravdu.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakav trend nosi velike rizike. AI alati često „haluciniraju“ – izmišljaju presedane, pogrešno citiraju zakone ili daju zastarjele informacije. Jedan američki advokat je čak kažnjen jer je sudu predao podnesak pun izmišljenih pravnih presuda koje je generisao ChatGPT.
„AI nije advokat. On može pomoći, ali ako ga koristite bez znanja, rizikujete da sami sebi nanesete štetu“, upozorava profesor prava sa Stanforda, dr. Majkl Ričardson.
Tehnološke kompanije poput OpenAI i Googlea već su izdale upozorenja korisnicima da njihovi alati nisu pravni servisi i da se odluke ne smiju donositi samo na osnovu AI savjeta.
Pravnici širom svijeta svjedoče o sve većem broju „samostalnih tužilaca“ koji, zbog nedostatka novca, uz pomoć AI sami vode svoje slučajeve. Sudije upozoravaju da to stvara nove izazove – sudnice postaju mjesta gdje se susreću pravo, tehnologija i etika.
Ono što je nekada bila prednost bogatih i velikih korporacija – pravna ekspertiza i pristup vrhunskim advokatima – sada, barem djelimično, postaje dostupno svima koji imaju internet vezu.
„AI ne može zamijeniti advokate, ali može demokratizirati pravdu. To je revolucija koja tek počinje“, navodi američki tehnološki komentator Džejms Hanli.
Ono što se desilo Lin Vajt moglo bi postati prekretnica u historiji pravosuđa. Vještačka inteligencija otvara vrata pristupačnijem pravu, ali i novim etičkim dilemama.
Budućnost će, kažu stručnjaci, zavisiti od toga hoće li društvo uspjeti pronaći ravnotežu – da koristi prednosti tehnologije bez ugrožavanja istine, pravde i profesionalnih standarda.
