Polemike oko filma Obraz ne jenjavaju, a među onima koji su javno reagovali sada je i akademik Šerbo Rastoder, koji je oštro kritikovao način na koji je ekranizovana pripovijetka književnika Zuvdija Hodžić. Rastoder smatra da je filmska adaptacija značajno odstupila od originalnog književnog predloška, posebno kada je riječ o identitetskom i nacionalnom kontekstu likova prikazanih u filmu.
„Ono što treba naglasiti – u Zuvdijinoj priči nema nikog drugog do Albanaca i ono ‘malo vlašče’. Đe nađoše onoga Pazarca, po dijalektu, nije mi uopšte jasno“, naveo je Rastoder, ukazujući da u originalnoj priči ne postoji lik iz Novog Pazara niti identitetsko profilisanje kakvo je prikazano u filmskoj verziji.
Posebnu pažnju akademik je posvetio izjavama autora filma da je riječ o ostvarenju zasnovanom na „istinitom događaju“. Prema njegovim riječima, problem nastaje kada se umjetnička interpretacija pokušava predstaviti kao istorijska činjenica.
„Umjetnička istina može biti različita od svih drugih istina, ali ako sam reditelj tvrdi da je sve rađeno po istinitom događaju iz priče Zuvdije Hodžića, o događaju koji se navodno desio u njegovoj kući, te da je ‘vlašče iz filma’ živjelo i umrlo u Baru, onda mi ništa drugo ne pada na pamet osim da se neko previše zaigrao i projektovao svoj ideološko-politički diskurs na vrlo nekorektan način“, poručio je Rastoder.
Njegova reakcija dolazi nakon brojnih kritika iz bošnjačkih kulturnih i društvenih krugova, gdje se posljednjih dana vodi rasprava o tome da li je film Obraz ostao vjeran književnom djelu Zuvdija Hodžić ili je kroz ekranizaciju došlo do reinterpretacije sa snažnim političkim i identitetskim porukama.
Dio javnosti smatra da je film otvorio osjetljiva pitanja odnosa prema Bošnjacima i Sandžaku, dok drugi ističu da umjetnost mora imati pravo na autorsku slobodu i drugačije čitanje književnih djela. Ipak, reakcija akademika Šerbo Rastoder dodatno je pojačala debatu koja se posljednjih dana vodi u regionalnoj javnosti.