Almira Papić rođena je 1983. godine u Prilepu. Osnovnu školu pohađala je u selu Žitoše, kod Prilepa, a srednju u Prilepu. Diplomirala je 2007. godine na Pedagoškom fakultetu u Skoplju. Ona pripada najbrojnijem dijelu Bošnjaka u Makedoniji koji su porijeklom iz Sandžaka.
Godine 2008. počela je pisati za djecu, a objavila je i prvu knjigu kratkih priča i pjesmica pod naslovom Dječja priča. Na književnom konkursu portala Bosnjaci.net 2009. godine njena Priča Javorova osvojila je drugu nagradu. Prema ovoj priči, 2011. godine objavila je istoimenu dramu, što je finansijski podržalo Ministarstvo kulture Makedonije. Novinarsku karijeru, radeći na Makedonskom radiju, započela je u Skoplju, a sada je glavni i odgovorni urednik časopisa Šadrvan. Na Filozofskom fakultetu Univerziteta “Sv. Kiril i Metodij” u Skoplju 2012. godine završila je postdiplomske studije.
Makedonsko – bosanski rječnik
Almira Papić je i autorica „Makedonsko – bosanskog rječnika“ što je njen pionirski jezički projekat. Sastavljen po savremenim lingvističkim smjernicama, rezultat je višegodišnjeg, decenijskog istraživanja autorice Papić i njene bogate prakse proistekle iz svakodnevne upotrebe. Ovo leksigrafsko djelo predstavlja standardni dvojezični rječnik i nudi odrednicu odabranog leksičkog fonda, relativno svedenog u skladu sa osnovnom namjenom.
Izdavač riječnika i slikovnice je Udruženje Šadrvan iz Skoplja koje izdaje i istoimeni časopis, a koje je osnovano prije 11 godina.
Aktivnosti Udruženja usmjerene su na unapređivanje i afirmaciju kulture Bošnjaka u Makedoniji, obilježavanje značajnih datuma za bošnjačku zajednicu, organiziranje literaturnih konkursa, manifestacija, kao i stručnih radionica za bosanski jezik.
Časopis Šadrvan jedini je list koji izlazi na bosanskom jeziku u Makedoniji. U časopisu su zastupljene teme iz kulture, tradicije Bošnjaka, a njegovu realizaciju finansijski pomaže Ministarstvo kulture S. Makedonije.
Slikovnica „Voda“ ima cilj unaprijediti edukativni program na bosanskom jeziku u Republici Sjevernoj Makedoniji u osnovnim školama i predškolskim ustanovama.
Vlada Makedonije 27. februara 2018. godine donijela je odluku o uvođenju bosanskog jezika u redovnu nastavu u osnovnom devetogodišnjem obrazovanju, čija je primjena počela od septembra 2018. godine.
Jezik i kultura Bošnjaka sa elementima tradicije u S. Makedoniji se izučava kao izborni predmet u više škola, dok se u dvije škole cjelokupna nastava izvodi na bosanskom jeziku. Također, jedna grupa u jednom (u kojem gradu) u vrtiću je obuhvaćena nastavom na bosanskom jeziku.
Djeca koja izučavaju bosanski jezik kao maternji imaće priliku da kroz ovu slikovnicu nauče značaj i svojstva vode, na koji način da sačuvaju vodu kao glavni prirodni resurs te kako se ona zagađuje. Sa ovom malom ali značanom slikovnicom želimo pomoći nastavnicima u njihovim aktivnostima da mlađe generacije nauče kako očuvati vodu i prirodna bogatstva.
Prilikom izrade slikovnice bilo je bitno i voditi brigu da slikovnica bude edukativna i metodološki prilagođena za uzrast od 6 do 8 godina, što je bio svojevrstan izazov.
Glavni cilj slikovnice je razvoj osnovnih životnih navika i ljubav prema prirodnom bogatstvu, a to je za djecu vrlo jasno i prihvatljivo. Kada je u pitanju očuvanje okoliša, najbolje je djelovati kroz obrazovne institucije jer su time i rezultati mnogo veći.

Bošnjaci i bosanski jezik priznati Ustavom S. Makedonije
Makedonija se ubraja među rijetke balkanske države u kojima nisu bili negirani niti ime, niti nacionalno biće Bošnjaka. S ustavnim izmjenama iz 2001. godine Bošnjaci su priznati kao nacionalna manjina, a bosanski jezik kao službeni jezik u onim općinama u kojima je broj Bošnjaka iznad 20% od ukupnog broja stanovnika. Pravni osnov nije prepreka za ostvarivanje prava Bošnjaka u svakodnevnici nego razjedinjenost onih koji nas predstavljaju i jako nisak podrška matice, odnosno vlasti i institucija Bosne i Hercegovine. Izuzetak čini Islamska zajednica i NVO sektor ali to nije dovoljno.
Koristim ovu priliku da pozovem sve nivoe vlasti, od općina do Predsjedništva, da u svoj godišnji plan aktivnosti uvrste makar jednu stavku koja će olakšati svakodnevnicu bošnjačke zajednice u ne tako dalekoj Makedoniji. Ono što je najprioritetnije jest povećanje fonda knjiga na bosanskog jeziku u školama koje pohađaju bošnjačka djeca.
Odlična prilika je 21. februar Međunarodni dan maternjeg jezika da se Makedonsko-bosanski riječnik, pomenuta slikovnica i časopsi Šadrvan predstave bosanskohercegovačkoj publici.
