Mostar i cijela Bosna i Hercegovina jutros se bude u teškoj tišini i nevjerici. Brutalno ubistvo 32-godišnje Aldine Jahić iz Kalesije, koje se dogodilo u petak oko 17:55 na Trgu Ivana Krndelja, otvorilo je nova, bolna pitanja o sigurnosti žena, institucijama koje nisu reagovale i društvu koje se ponovo suočava s nezapamćenom tragedijom.
Prema zvaničnim informacijama, osumnjičeni Anis Kalajdžić (33), Aldinin bivši partner, presreo ju je dok se vraćala s treninga. Svjedoci navode da je mlada žena, primijetivši opasnost, pokušala pobjeći prema objektu na platou Željezničke stanice.
Pokušala je ući u ugostiteljski objekat, zatražiti spas i sakriti se. Međutim, napadač ju je sustigao i – prema informacijama iz istrage – ispalio više hitaca te je na mjestu usmrtio.
“Pokušala je pobjeći… ali on ju je pronašao i hladnokrvno ubio”, potvrdila je dežurna tužiteljica HNK Vesna Pranjić, uz napomenu da je žrtva već neko vrijeme primala prijeteće poruke od Kalajdžića. Još jedna žena čiji je vapaj ostao nečujan.
Nakon brutalnog femicida oglasio se i efendija Mirza Mešić, čija je oštra i emotivna reakcija postala jedna od najkomentiranijih u Bosni i Hercegovini.
Efendija Mešić je bez uvijanja postavio pitanje koje mnogi nakon jučerašnje tragedije javno izgovaraju:
“Zašto je ukinuta smrtna kazna?”
U svom statusu, efendija je napisao:
“Meni nikada nije bilo jasno zašto se ukinula smrtna kazna u mnogim državama. Evo, recimo u Bosni i Hercegovini – za slučajeve ubistva žene na ulici kakav se desio jučer u Mostaru, ubojicu bi trebalo osuditi na smrt bez ikakvog dodatnog suđenja.”
I nastavio:
“Allah ti podari kćerku, ti je othraniš, odgojiš, bdiješ nad njom cijeli život i onda poremećeni idiot dođe i oduzme joj život.
I sad treba na račun države da živi, da besplatno jede, pije i dobije svu potrebnu skrb.”
Njegove riječi izazvale su snažnu reakciju – od podrške i razumijevanja, do otvorenih rasprava o pravosuđu, kaznama, femicidu i nemoći institucija.
Aldina, mlada žena porijeklom iz Kalesije, voljena u svom okruženju, sportista i borac, postala je još jedna žrtva brutalnog nasilja koje je moglo biti spriječeno.
Prema riječima ljudi bliskih istrazi, prijetnje su postojale, bile su učestale – ali nisu prijavljene, a sistem nije imao priliku reagirati. Upravo zbog toga danas mnogi pitaju:
Koliko još?
Koliko još žena mora biti ubijeno da bi društvo konačno shvatilo da nasilje nije privatna stvar?
Ubistvo koje je paralisalo grad pokrenulo je domino efekat reakcija – od porodice i prijatelja, preko aktivista za prava žena, do vjerskih službenika i građana koji poručuju da se ovakvi zločini ne smiju više tolerisati.
Institucije, policija i tužilaštvo nastavljaju istragu, a osumnjičeni Kalajdžić je uhapšen i nalazi se u pritvoru. No jedno pitanje visi u zraku:
Da li je ovo još jedna tragedija koja će biti zaboravljena – dok se ne desi nova?