BEOGRAD – Za pomoć mladima u Srbiji od 16 do 30 godina i novorođenoj djeci nema para u budžetu, pa se država mora zadužiti, ocijenila je danas većina ekonomista, a pojedini smatraju da će to biti najbolje potrošene pare iz državne kase.
Glavni ekonomista Fiskalnog savjeta Vlade Srbije Danko Brčerević rekao je da je odluka predsjednika države Aleksandra Vučića da odobri pomoć mladima od 16 do 30 godina od po 100 evra, neselektivna i da za nju nema para u budžetu Srbije za 2022. godinu, pa će država morati da se zaduži.
“Odluka da se gradjanima od 16 do 30 godina dodijeli pomoć je neselektivna, namjenjena svima, a ne samo onima kojima je potrebna i nije planirana budžetom. Pošto je budžet u deficitu država mora da se dodatno zaduži”, rekao je Brčerević za Betu.
Prema riječima Brčerevića odluka o pomoći mladima je opasna i zbog inflacije jer umjesto da se podstiče, potrošnja mora da se koči.
Predsjednik Srbije saopštio je sinoć da će svi mladi od 16 do 30 godina, njih nešto više od milion, ako se prijave od 15. do 30 januara dobiti 1. februara po 100 evra. Vučić je rekao i da će se roditeljima dodeliti za svako prvorođeno dijete po 300.000 dinara, umjesto dosadašnjih 100.000 dinara, a da će i pomoć za drugo i treće dijete biti značajno uvećana.
Brčerević je rekao da takve i slične mjere pomoći treba da se planiraju, da se uradi analiza o efektima i zavisno od rezultata napravi strategija i o tome raspravlja u Skupštini da bi se ti izdaci planirali budžetom.
On je rekao da je loš način dodele pomoći za novorođenu djecu jer je odluka o tome objavljena samo dan nakon usvajanja budžeta.
“Nisam stručnjak za populacionu politiku, ali je način donošenja odluke loš, dan nakon usvajanja budžeta i na taj način se budžet tretira kao neobavezujući dokument”, rekao je Brčerević.
Ekonomista Ljubomiur Madžar ocijenio je da, prije svega, predsjednik države Aleksandar Vučić nema ovlašćenja da donosi takve odluke i da je u opisu njegovog radnog mjesta da dijeli ordenje i potpisuje akreditive.
“Takve odluke nisu u nadležnosti predsjednika države i to su zakonski prekršaji. Predsjednik se mješa u sve, u regulisanje blokova na tremoelektranama, analizu vakcina, nema gdje se ne upliće”, rekao je Madžar.
Za pomoć mladima, prema njegovim riječima, ima i nema para u budžetu Srbije koji uvek ima deficit, pošto su rashodi veći od prihoda, “pa se lako zadužuje i ugodno je dok se te pare troše, a kada se budu vraćale boleće glava”.
Istakao je da od neselektivne pomoći gradjanima ima većih prioriteta jer nedostaje kanalizaciona mreža zbog čega se taj otpad izliva u rijeke, nije regulisano odlaganje smeća, a ima i još mnogo drugih prioriteta.
“Nisam pristalica budžetskih davanja koja idu direktno u potrošnju, već kapitalnih ulaganja koja bi uticala na bolji standard građana, umjesto što se donose mjere troškarenja koje ne obećavaju dobru budućnost”, rekao je Madžar.
Dodao je da mjere treba da budu usmjerene na homogenu grupu stanovništva koja ima isti položaj, a među mladima kojima je sada usmjerena pomoć, ima onih koji su zaposleni i sa dobrim platama.
Ni mjere koje su usmjerene na podsticaj rađanja neće, kako je rekao Madžar, popraviti demografsku sliku Srbije pošto su uzroci sistemske prirode, a to su slaba privreda, nezaposlenost, nedostatak piodsticaja domaćoj privredi…
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocijenio je da su mjere usmjerene na pomoć mladima i podsticanju rađanja, možda najbolje potrošene pare da se zaustavi “bela kuga”.
“Zalud su putevi, fabrike… ako nema mladih. Iako na prvi pogled djeluje da su to velika sredstva, raspodijeljena su na duži vremenski period. Danas je neuporedivo teže biti roditelj nego ranije jer su izdaci za djecu udar na kućni budžet”, rekao je Savić.
Dodao je da je pomoć mladima “poklon djeci” jer među njima ima i nezaposlenih i onih koji rade na povremeno-privremenim poslovima.
Beta
