Zlatko Beganović, čovjek iz Pećigrada, naselja blizu Cazina, simbolizuje uspjeh povratnika koji je, nakon više od tri decenije provedene u Sjedinjenim Američkim Državama, odlučio ulagati u svoju domovinu. Iako je godinama radio kao vozač kamiona, a volan bio njegov svakodnevni pratilac, njegova ljubav prema zavičaju i obiteljskoj tradiciji usmjerila ga je ka poljoprivredi, konkretno plantažnom uzgoju orašastih plodova. Ova odluka nije došla iz hira, već iz dubokog poštovanja prema naslijeđu njegovih predaka koji su živjeli od zemlje.
„Moji su živjeli od zemlje, bilo bi ružno da ona bude zapuštena. Naslijedio sam velike površine zemlje, i pala mi je na pamet ideja da je iskoristim na najbolji mogući način“, kaže Zlatko, čiji je povratak doma donio konkretne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji ovog kraja.
Na površini od 5 dunuma, Beganović je prije nekoliko godina zasadio stabla kestena, a na susjednoj parceli, veličine 11 dunuma, počeo je uzgajati orahe i lješnjake. Iako je tek ove godine počeo brati plodove svojih ulaganja, već vidi pozitivan pomak. „Prodao sam prve plodove oraha i lješnjaka, i već sam počeo povrat ulaganja“, ponosno ističe.
Beganović nije stao na samo dvije plantaže. U ovom trenutku, u fazi je podizanja još jedne plantaže kestena u obližnjem selu Liskovac, čime dodatno širi svoje poslovanje i doprinosi rastu plantažnog uzgoja u Unsko-sanskom kantonu. Uzgoj kestena, naročito plantažni, nije uobičajen u ovom području, ali Beganović smatra da je riječ o profitabilnoj i dugoročno održivoj kulturi.
„Kesten, za razliku od šumskog, nema prirodnih neprijatelja, ne obolijeva od raka korijena niti ga napadaju ose šiškarice, koje su ozbiljno ugrozile šume divljeg kestena u posljednjim godinama. Ova poljoprivredna djelatnost ima brojne pozitivne efekte jer zahtijeva minimalan rad, dok je potražnja na tržištu visoka i stabilna, naročito u Europi“, objašnjava Beganović, dodajući da je već počeo ostvarivati prihod od prodaje kestena, što mu daje razlog za optimizam.
Nije samo kesten zaslužan za njegovu uspješnu investiciju. Orahe i lješnjake koje uzgaja, kako sam kaže, odlikuje stabilna potražnja na tržištu, budući da se ovi plodovi široko koriste u konditorskoj industriji. Zbog velikog interesa za ovu vrstu poljoprivrede, proizvodnja orašastih plodova u Unsko-sanskom kantonu raste, a broj novih investitora koji se odlučuju za plantažni uzgoj ovih kultura iz godine u godinu je veći.
„U posljednjih nekoliko godina, mnogo je poljoprivrednika koji su prepoznali potencijal plantažnog uzgoja orašastih plodova. Orašasti plodovi kao što su kesten, orah i lješnjak postaju nova ekonomska prilika za poljoprivrednike u ovom kantonu“, tvrde u Poljoprivrednom zavodu USK, dodajući da su ovo područje idealna za sadnju voća u ljusci. Za poljoprivrednike koji se odluče na ovu vrstu proizvodnje, planirani su podsticaji i edukativna podrška, koja je sveobuhvatna i detaljna.
Pored toga, u proteklom periodu održan je niz edukativnih predavanja u gradovima i opštinama kantona, na kojima su poljoprivrednicima predočene osnovne informacije o plantažnoj proizvodnji, a sve u cilju jačanja i diversifikacije poljoprivredne proizvodnje na ovom području.
Zlatko Beganović je samo jedan od mnogih koji svojim povratkom u domovinu, ulaganjima u poljoprivredu i širenjem plantažnog uzgoja orašastih plodova, doprinosi razvoju Unsko-sanskog kantona. Njegova priča pokazuje da se kroz upornost, inovativnost i ljubav prema zemlji mogu postići izuzetni rezultati, koji ne samo da donose profit, već i revitaliziraju ruralne sredine, stvarajući stabilne temelje za buduće generacije.