Njemačka se sprema za jednu od najvećih reformi penzionog sistema u posljednjih deset godina, a promjene bi mogle direktno pogoditi desetine hiljada građana Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koji su radni vijek proveli u toj zemlji. Prema procjenama, više od 80.000 penzionera iz Srbije i Crne Gore trenutno prima njemačku penziju, dok veliki broj radnika sa Balkana i dalje radi u njemačkim fabrikama, građevinskim kompanijama, zdravstvenim ustanovama i drugim sektorima. Zbog toga se sa velikom pažnjom prati svaka najava izmjena penzionih propisa u Berlinu.
Najnoviji prijedlozi predviđaju ukidanje mogućnosti prijevremenog odlaska u penziju bez umanjenja primanja za osobe koje imaju najmanje 45 godina radnog staža. Ova pogodnost uvedena je 2014. godine i omogućavala je radnicima koji su decenijama uplaćivali doprinose da ranije napuste tržište rada bez finansijskih posljedica. Međutim, Njemačka se danas suočava sa ozbiljnim demografskim izazovima, starenjem stanovništva i hroničnim nedostatkom radne snage. Upravo zbog toga sve više ekonomista i političara smatra da dosadašnji model više nije održiv.
Prema analizi fondacije „Bertelsmann“, ukidanje prijevremenog penzionisanja za radnike sa dugim stažom moglo bi državi donijeti uštede od čak 9,5 milijardi eura po generaciji penzionera. Istovremeno, procjene ekonomskih stručnjaka pokazuju da bi duži ostanak iskusnih radnika na tržištu rada mogao otvoriti prostor za više od 125.000 radnih mjesta sa punim radnim vremenom. Za građane Balkana koji trenutno rade u Njemačkoj to znači da bi odlazak u penziju mogao biti odgođen za gotovo godinu dana u odnosu na dosadašnja pravila. Oni koji bi ipak željeli ranije završiti radni vijek morali bi računati na trajno umanjene penzije.
Stručnjaci ističu da se efekti reforme neće osjetiti preko noći, ali će dugoročno značajno uticati na buduće generacije penzionera. Istovremeno, njemačke vlasti pokušavaju pronaći ravnotežu između očuvanja stabilnosti penzionog fonda i potrebe da se privreda ne suoči sa još većim manjkom radnika. Posebnu pažnju izaziva činjenica da popularna „penzija sa 63 godine“ postaje sve manje realna opcija. Već sada se za generacije rođene nakon 1964. godine starosna granica postepeno pomjera prema 65. godini života, a nove reforme mogle bi dodatno produžiti radni vijek. Za hiljade ljudi sa prostora bivše Jugoslavije, koji su mladost proveli radeći u njemačkim fabrikama, rudnicima, transportu i građevinarstvu, predstojeći mjeseci biće od presudnog značaja. Konačna odluka njemačkih vlasti mogla bi odrediti kada će moći da uživaju u zasluženoj penziji i koliki će iznos svakog mjeseca stizati na njihove račune.