rat u Sarajevo

Na današnji dan 1993. na Sarajevo je palo 3.777 granata /VIDEO/

729

Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice….

Rekord od 3.777 ispaljenih granata na Sarajevo, u jednom danu, uknjižen je 22. jula 1993. godine.

Granate su napravile ogromnu štetu, a najveću štetu su pretrpjeli civilni, kulturni i vjerski objekti. Ubijani su ljudi, rušeni civilni, kulturni, vjerski objekti, pa čak i bolnice.

Za vrijeme opsade Sarajeva, prosječno je palo 329 granata dnevno na Sarajevo.

Tokom opsade Sarajevo, koja je trajala četiri godine, u brdima oko Sarajeva bilo je stacionirano 120 minobacača i 250 tenkova JNA, koji su poslije dospjeli u ruke vojske Republike Srpske.

Cilj im je bio mučenje glađu i demoralizacija stanovništva na najokrutnije načine. Strašan primjer je masakr na otvorenoj tržnici Markale kada su u februaru 1994. godine granate, ispaljene sa srpskih položaja na Špicastoj stijeni, pogodile masu ljudi i uzele život 68 Sarajlija.

Tokom opsade Sarajeva ubijeno je 12.000 ljudi, a 50.000 ljudi je lakše i teže ranjeno.

Opsada grada Sarajeva je bila skoro četverogodišnja blokada Sarajeva za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, a 29. februara 1996. godine zvanično je završena od strane srpskog agresora.

Opsada je počela zauzimanjem međunarodnog aerodroma od strane JNA u noći sa 4. na 5. april 1992. godine.

Sarajevska je opsada, sa 1.425 dana, jedna od najdužih u historiji modernog ratovanja. Nakon “berlinskog zračnog mosta”, ovo je bio “najduži” zračni most u historiji svjetskog zrakoplovstva.

Za vrijeme njegovog “trajanja” na aerodrom je sletjelo i sa njega uzletjelo više od deset hiljada aviona koji su dopremali humanitarnu pomoć, snage UN-a i odvozili ranjene civile na liječenje. Sam zračni most, prema podacima UNHCR-a, nije bio dovoljan za dopremu hrane stanovništvu BiH.

Ali ako se o sigurnosti bilo čega moglo uopće govoriti, pokazao se kao najsigurniji. Dok su konvoji stajali, zaustavljeni nesporazumima sa komandirima na terenu, sukobima, ili vremenskim uvjetima, na Sarajevski aerodrom dnevno je slijetalo u prosjeku 20-25 aviona, što znači deset tona hrane po svakom letu. Devedeset posto pomoći Sarajevu stizalo je upravo zračnim putem.

Izvor Avaz




Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *