Istanbul / Gaza — U historijskom preokretu, turske oružane snage očekuje angažman u Gazi, nakon više od jednog vijeka — što, kako prenose regionalni mediji, ima jaku simboličku težinu.
Prema izvještajima iz Ankare, Turska je potvrdila spremnost da se uključi u međunarodnu radnu grupu za nadzor primirja između Izraela i Hamasa, a prve turske jedinice mogle bi se pridružiti misiji do kraja oktobra.
Američki zvaničnici objavili su da će oko 200 američkih vojnika biti raspoređeno u Izraelu za osnivanje koordinacijskog centra, s ciljem nadgledanja provedbe prekida vatre — bez direktnog ulaska u pojas Gaze. Njihove dužnosti uključuju logistiku, sigurnost, planiranje i inženjerske operacije.
Centar će raditi pod komandom admiral Bradleyja Coopera iz američke Centralne komande (CENTCOM), u koordinaciji s regionalnim partnerima — Egiptom, Katarom i, po najavama, Turskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Ciljani okvir dvostepenog sporazuma predviđa oslobađanje svih izraelskih zarobljenika uz razmjenu za palestinske zatvorenike, postupno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i uspostavljanje novog mehanizma upravljanja terenima bez direktnog učešća Hamasa.
Tursko Ministarstvo odbrane, u saopćenju, naglasilo je da oružane snage imaju iskustva u međunarodnim misijama održavanja mira i da su spremne odgovoriti na zadatke koji im budu povjereni. U izjavi se pohvalio “profesionalizam i integritet” kao ključne vrline kojima se ankarski ratni stalež može pohvaliti.
Predsjednik Recep Tayyip Erdoğan istakao je da je Turska prihvatila ulogu “garanta” u procesu, čime se, prema njegovim riječima, potvrđuje strateška težina Ankare u palestinskom pitanju.
Penzionirani brigadni general Abdulkadir Akturan ocijenio je da će ovaj potez podići nacionalni i islamski moral, dok je bivši admiral Cihat Yayci podsjetio na istorijski status Gaze u okviru Osmanskog carstva, ističući da i simboličko prisustvo turskih vojnika može imati dalekosežne posljedice.
Dok pristalice projekta u Turskoj vide prekretnicu, analitičari upozoravaju da realizacija neće biti jednostavna. U uvodnom dijelu operacije leži niz neizvjesnosti — od koordinacije sa regionalnim silama do osiguranja da misija ostane neutralna i prihvatljiva za palestinsku populaciju.
Jedan od izazova bit će održavanje ravnoteže: proces povlačenja izraelskih snaga mora ići dovoljno brzo da donese stvarne promjene, ali bez vakuuma vlasti koji bi Hamas ili druge oružane grupacije mogli iskoristiti.
Također, obnova Gaze nakon ratnih razaranja, uporišta Hamasa u nekim oblastima i unutrašnje tenzije među palestinskim frakcijama predstavljaju dodatne prepreke.
U kontekstu novog primirja, ovakav angažman Turske može poslužiti kao katalizator – instrument političke stabilizacije, simbol međunarodne solidarne odgovornosti, ali i test za stvarnu primjenu mirovnih dogovora. Ukoliko misija bude provedena uz visok stepen profesionalizma i transparentnosti – s podrškom lokalne zajednice – mogla bi ostaviti trajni trag na dugoročnu obnovu Gaze.
Međutim, ukoliko propusti u koordinaciji, političkim balansima ili implementaciji dovedu do problema, rizik je da bi ambiciozni plan bio ugrožen prije nego što ostvari svoj puni smisao.